Tema broja: Farmaceutska industrija u Evropi

Farmaceutska industrija jedan je od najdinamičnijih sektora moderne privrede, obilježen snažnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, rastom zaposlenosti te promjenama u strukturi proizvodnje i potrošnje lijekova. Aktuelna kretanja upućuju na jačanje proizvodnih kapaciteta, rast međunarodne razmjene te povećanu važnost troškovne učinkovitosti i dostupnosti terapija u uslovima cjenovnih i regulatornih pritisaka. U tom kontekstu, analiza sektorskih pokazatelja pruža vrijedan uvid u ključne trendove koji oblikuju dugoročni razvoj farmaceutske industrije.

Pripremila: Jasmina Hadžić; Izvor: Ekonomski institut Zagreb

U prošloj je godini (2024.) nastavljen trend povećanja obima proizvodnje farmaceutskih proizvoda i pripravaka na razini 27 zemalja članica Europske unije. U odnosu na obim proizvodnje iz 2021., proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka u 2024. godini povećana je za 31,7 posto. Eurostatovi podaci pokazuju da je u navedenom razdoblju obim proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda na razini EU-a povećan za čak 95,1 posto. Obim proizvodnje farmaceutskih pripravaka u 2024. godini u EU-u je bio za 21,6 posto veći u odnosu na onaj iz 2021.

Ukupni promet u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka na razini EU-a u prošloj je godini porastao za 38,9 posto u odnosu na 2021. godinu. Promet na domaćem tržištu u ovoj je djelatnosti prošle godine u EU-u bio za 38,8 posto veći u obim s 2021. godinom. Na nivou Europske unije u 2024. godini povećan je i promet na nedomaćem tržištu u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka, i to za 45,7 posto u odnosu na baznu 2021. godinu.

U farmaceutskoj industriji na razini EU-a u prošloj je godini nastavljen trend povećanja proizvođačkih cijena. Na ukupnom su tržištu proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka u 2024. godini bile za 6,2 posto više nego u 2021. godini. Proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka na domaćem tržištu u Europskoj uniji prošle su godine bile za 8,3 posto više nego 2021. godine. Što se tiče proizvođačkih cijena farmaceutskih proizvoda i pripravaka na nedomaćem tržištu, one su prošle godine bile za 5,3 posto više u odnosu na baznu 2021. godinu.

U Europskoj uniji prošle je godine nastavljen trend povećanja broja zaposlenih u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih proizvoda i pripravaka. U odnosu na 2023. godinu, u ovoj je djelatnosti u EU-u bilo zaposleno 3,4 posto više zaposlenika. U obim s brojem zaposlenih u ovoj djelatnosti 2021. godine, u prošloj je godini došlo do povećanja od 12,2 posto. U isto vrijeme rasle su i bruto plate zaposlenika u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka u EU-u. Konkretno, one su 2024. godine porasle za 6,8 posto na međugodišnjoj razini te čak 25,5 posto u obim s 2021. godinom. U prošloj je godini povećan i broj sati rada zaposlenika u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Oni su na razini Europske unije radili 3,2 posto više nego 2023. U obim s brojem sati rada po zaposleniku iz 2021., povećanje u 2024. godini iznosilo je 11,9 posto.

Europska federacija farmaceutske industrije i udruga (EFPIA) ove je godine objavila podatke o farmaceutskoj industriji u Europi (što uključuje zemlje EU-a, Norvešku, Švicarsku, Veliku Britaniju, Srbiju, Tursku i Rusiju) za 2023. i procjene za 2024. godinu. U tablici 1 prikazani su odabrani sektorski pokazatelji.

EFPIA procjenjuje kako je obim proizvodnje proizvoda farmaceutske industrije u Europi u prošloj godini porastao za 8,5 posto u odnosu na 2023. godinu i dostigao iznos od 440 milijardi eura. Također procjenjuje da je vrijednost farmaceutskog tržišta po tvorničkim cijenama u 2024. godini iznosila 274,5 milijardi eura, odnosno da je na međugodišnjoj razini povećana za 7,5 posto. U Europi su plaćanja za lijekove iz nacionalnog zdravstvenog sistema u sklopu ambulantne njege u 2024. godini bila za 7,1 posto viša nego 2023. godine. Njihova se vrijednost procjenjuje na 185 milijardi eura.

Procjene EFPIA-e i za druge sektorske pokazatelje poslovanja farmaceutske industrije u Europi ukazuju na povećanja u odnosu na 2023. godinu. Tako se procjenjuje da je izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka u 2024. godini porastao za 6,6 posto, a uvoz za 3,6 posto u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost izvoza farmaceutskih proizvoda u prošloj je godini iznosila 705 milijardi eura. U isto je vrijeme uvezeno farmaceutskih proizvoda u vrijednosti 485 milijardi eura. Vrijednost izvezenih proizvoda farmaceutske industrije u Europi u 2023., kao i 2024., veća je od vrijednosti uvoza, tj. vanjskotrgovinska bilanca je pozitivna. Procjenjuje se da je vanjskotrgovinski suficit na razini Europe prošle godine povećan za 13,7 posto na međugodišnjoj razini.

Tablica 1.: Odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u Europi u 2023. i 2024. godini. Napomene: * Podaci za uvoz i izvoz uključuju međurazmjenu zemalja EU-27. ** Podaci za 2024. su procijenjeni. Izvor: EFPIA (2025).

Procijenjeno je kako je u 2024. godini u ovom sektoru u Europi radilo 950.000 zaposlenika, od čega 130.000 u istraživanju i razvoju. Broj zaposlenih na međugodišnjoj razini bio je 1 posto veći. Što se tiče broja zaposlenih u istraživanju i razvoju, njegovo se povećanje procjenjuje na 5,2 posto.

Iznos ulaganja farmaceutske industrije u istraživanje i razvoj u Europi u 2023. godini dosegao je iznos od 52,5 milijardi eura. Očekuje se kako je taj iznos u 2024. godini povećan za 5 posto, odnosno da su ukupni izdaci za istraživanje i razvoj farmaceutske industrije u Europi iznosili 55 milijardi eura. Po ulaganjima u istraživanje i razvoj farmaceutske industrije u 2023. godini vodeća zemlja bila je Velika Britanija, u kojoj su ulaganja u istraživanje i razvoj u navedenoj godini iznosila 10,2 milijarde eura.

Prema podacima Europske komisije prikazanim u tablici 2, vodeće europsko poduzeće u farmaceutskoj industriji po ulaganjima u istraživanje i razvoj u 2023. bio je Sanofi. Zahvaljujući povećanju ulaganja u istraživanje i razvoj za skromnih 0,3 posto u odnosu na 2022. godinu, ovo je poduzeće zadržalo prvo mjesto. U 2023. godini Sanofi je u aktivnosti istraživanja i razvoja uložio ukupno 6.728,0 miliona eura. Intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj (omjer ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na neto prodaju) iznosio je 15,6 posto, jednako kao i 2022. godine.

Na drugom mjestu ljestvice vodećih farmaceutskih kompanija po ulaganju u istraživanje i razvoj u 2023. godini nalazi se Boehringer Sohn, čija su ulaganja u istraživanje i razvoj iznosila 5.766,0 miliona eura i povećana su za 14,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Slijedi ga Bayer koji je u 2023. godini uložio u istraživanje i razvoj 5.461,0 miliona eura. Na međugodišnjoj su se razini ulaganja u istraživanje i razvoj ove kompanije smanjila za 17,6 posto, što je ujedno najveće međugodišnje smanjenje ulaganja u istraživanje i razvoj među deset vodećih poduzeća ovog sektora u Europi u 2023. godini. Uz Merck DE, to je jedina farmaceutska kompanija od deset vodećih po ulaganju u I/R koja je u 2023. ulagala u ovu aktivnost manje nego u 2022. godini.

Najveće povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u ovom sektoru u Europi u 2023. imali su Jazz Pharmaceuticals i Genmab koji su svoja ulaganja u istraživanje i razvoj na međugodišnjoj razini povećala za 46,5 odnosno 46,2 posto. Jazz Pharmaceuticals je u 2023. godini u istraživanje i razvoj uložio 773,8 miliona eura, što predstavlja 22,2 posto neto prodaje te kompanije. Ulaganje u istraživanje i razvoj kompanije Genmab u navedenoj je godini iznosilo 858,3 miliona eura, odnosno 38,8 posto neto prodaje.

Najveći intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj u 2023. godini među deset vodećih europskih farmaceutskih poduzeća imao je BioNTech. U istraživanje i razvoj navedene je godine BioNTech uložio 46,6 posto svoje neto prodaje. Riječ je o iznosu od 1.779,6 miliona eura koji je povećan u odnosu na 2022. godinu za 29,7 posto.

Tablica 2.: Deset vodećih farmaceutskih kompanija u Europi po ulaganjima u istraživanje i razvoj 2023. godine. Izvor: Europska komisija (2024).

Najveći svjetski proizvođači

Najprodavaniji lijek u 2024. godini u svijetu i dalje je Keytruda, lijek za liječenje onkoloških bolesti, koji proizvodi Merck. Ukupna prodaja ovog lijeka u prošloj je godini iznosila 29,5 milijardi USD i u odnosu na 2023. godinu porasla je za 17,9 posto. Uvjerljivo vodeći lijek po vrijednosti ukupne prodaje u vrijeme pandemije i jedan od vodećih lijekova po prodaji u prvim godinama nakon pandemije, cjepivo Comirnaty, prošle je godine zabilježilo pad vrijednosti ukupne prodaje od gotovo 50 posto u usporedbi s 2023. godinom. No, i dalje je to jedan od dvadeset najprodavanijih lijekova u svijetu u 2024. godini, s ukupnom vrijednošću prodaje od 7,8 milijardi USD. Inače, Pfizer, koji proizvodi i cjepivo Comirnaty, prošle je godine ostvario izniman porast prodaje svog antivirusnog lijeka za liječenje infektivnih bolesti Paxlovid od 346,9 posto. Njegova ukupna prodaja u prošloj godini Pfizeru je donijela 5,7 milijardi USD.

Kako je u prethodnim godinama bilo i najavljivano, u prošloj je godini došlo do povećanja prodaje lijekova za liječenje metaboličkih bolesti koji se koriste za liječenje dijabetesa i gubitak težine. Najprodavaniji među njima je Ozempic, treći najprodavaniji lijek na svijetu u prošloj godini. Novo Nordisk je od njegove prodaje ostvario prihod u iznosu od 17,5 milijardi USD, odnosno 25,8 posto više nego u 2023. godini. Najveće povećanje prodaje od čak 123,5 posto u ovoj skupini lijekova ostvario je Mounjaro kompanije Eli Lilly. Vrijednost njegove prodaje u prošloj godini bila je 11,5 milijardi USD. Wegovy, također GLP-1 lijek, u 2024. godini imao je prodaju u vrijednosti 8,4 milijarde USD. U usporedbi s godinom ranije, njegova je prodaja porasla za 85,7 posto.

Prema procjenama iz izvješća Evaluate World Preview 2025 (2025), GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1) lijekovi će do 2030. godine postati vodeća kategorija lijekova po prodaji u svijetu te će vodećih pet lijekova biti upravo iz ove kategorije. Pritom se procjenjuje da će dominirati lijekovi koje proizvodi Eli Lilly. Procjenjuje se da će prodaja njihovog lijeka Mounjaro u 2030. dosegnuti iznos od 36,2 milijarde USD, a prodaja lijeka Zepbound 25,5 milijardi dolara. Zbog sporog odgovora na potražnju tržišta Novo Nordisk je izgubio prednosti koje je imao ušavši prvi na ovo tržište. Stoga EvaluatePharma procjenjuje da će prodaja njihovog Ozempica u 2030. godini iznositi 24,4 milijarde USD, dok će prodaja Wegovyja doseći iznos od 18,1 milijardu dolara. Ovome svakako može doprinijeti i najava Svjetske zdravstvene organizacije da će GLP-1 lijekove preporučiti za liječenje pretilosti kod odraslih osoba (Hina, 2025).

Slika 1.: Dvadeset najprodavanijih lijekova na svijetu u 2024. godini i njihovi proizvođači, u milijardama USD. Izvor: Drug Discovery and Development (2025).

Značajan pad prodaje prošle je godine zabilježila Humira, što je posljedica isteka patentne zaštite i pojave biosličnih lijekova. To je još uvijek jedan od 20 najprodavanijih lijekova u svijetu. Ukupna vrijednost njegove prodaje prošle je godine bila 9 milijardi USD, ali je na međugodišnjoj razini ona smanjena za 37,6 posto. AbbVie ovo smanjenje prodaje nadomješta povećanjem prodaje svog lijeka Skyrizi koja je povećana za 50 posto i iznosila je 11,7 milijardi USD, što je ovaj lijek svrstalo na sedmo mjesto najprodavanijih lijekova u svijetu u 2024. godini.

Što se tiče vodećih svjetskih kompanija po prodaji lijekova na recept u 2024. godini, vodeće mjesto i dalje drži Johnson & Johnson, čiji je prihod od prodaje lijekova na recept iznosio 55,8 milijardi USD (tablica 3). Na drugom je mjestu kompanija AbbVie koja je od prodaje lijekova na recept u 2024. godini ostvarila prihod u iznosu od 54,5 milijardi USD. Najprodavaniji lijekovi na recept ove kompanije su već spomenuti Skyrizi i Humira, a slijedi ih Rinvoq.

Tablica 3.: Deset vodećih kompanija na tržištu lijekova na recept po prodaji i njihova ulaganja u istraživanje i razvoj u 2024. godini, u milijardama USD. Izvor: EvaluatePharma (2025) prema Christel (2025).

Merck & Co. je značajan dio od ukupno 54,3 milijarde USD prihoda od prodaje lijekova na recept u prošloj godini ostvario od prodaje onkološkog lijeka Keytruda. Konkretno, ovaj lijek generirao je 54,3 posto ukupnih prihoda od prodaje lijekova na recept ove kompanije u prošloj godini. Lijek ima patentnu zaštitu do 2028. godine, a druge kompanije rade na razvoju biosličnih lijekova čija će pojava na tržištu nakon isteka patentne zaštite dovesti do smanjenja prodaje Keytrude.

Suočen s tim, Merck & Co. intenzivno ulaže u aktivnosti istraživanja i razvoja. Prošle je godine tako uložio iznos od 17,9 milijardi USD, odnosno 32,9 posto ukupnog prihoda od prodaje lijekova na recept. Ova je kompanija bila prva među deset vodećih po iznosu uloženom u istraživanje i razvoj, kao i po njegovom intenzitetu u 2024. godini.

Ulažući visoke iznose i napore u istraživanje i razvoj, Johnson & Johnson također nastoji zadržati prvo mjesto na listi vodećih svjetskih kompanija. Ova je kompanija prošle godine u istraživanje i razvoj uložila 30,6 posto svojih ukupnih prihoda od prodaje lijekova na recept, što ju je svrstalo na drugo mjesto po ovom pokazatelju.

Zaključak

Najveća svjetska i europska trgovačka društva koja se bave proizvodnjom farmaceutskih proizvoda i pripravaka ulažu sve više u istraživanje i razvoj, koji su ključ uspjeha u ovoj industriji. Prestanak patentne zaštite za najprodavanije lijekove u svijetu u pravilu znači i smanjenje njihove prodaje zbog pojave biosličnih lijekova. Zbog toga proizvođači lijekova bilježe sve veća ulaganja u istraživanje i razvoj novih lijekova koji će im u budućnosti osigurati visoke prihode.

Najprodavaniji lijek u svijetu trenutno je iz kategorije onkoloških lijekova. No, već je sad zamjetan rast prodaje GLP-1 lijekova za liječenje dijabetesa i pretilosti. Za ove se lijekove očekuje da će u narednim godinama postati najprodavaniji na svjetskoj razini. Najave da bi oni u budućnosti bili korišteni za liječenje pretilosti svakako idu u prilog ostvarivanju ovakvih prognoza.