Skrining karcinoma pluća – savremeni pristup i izazovi u Bosni i Hercegovini

Autor članka: Prof. dr Šefika Umihanić, Pneumoftiziolog, Subspecijalista medicinski onkolog; Načelnik Klinike za onkologiju i radioterapiju, UKC Tuzla

Karcinom pluća i dalje predstavlja vodeći uzrok smrtnosti od malignih bolesti širom svijeta. U Bosni i Hercegovini (BiH), prema dostupnim podacima, incidenca i mortalitet od karcinoma pluća su među najvišima u Evropi. Loša prognoza ove bolesti velikim dijelom proizlazi iz činjenice da se dijagnoza često postavlja u uznapredovaloj fazi, kada su terapijske opcije ograničene. Tradicionalne dijagnostičke metode, poput rendgenskog snimka pluća i citološkog pregleda sputuma, nisu se pokazale učinkovitima u smanjenju mortaliteta u programima skrininga.

Međutim, pojava niskodozne kompjuterizovane tomografije (LDCT) donijela je revoluciju u ranom otkrivanju. Ključne kliničke studije, prvenstveno Nacionalni pulmološki skrining pokus (NLST) u Sjedinjenim Američkim Državama i NELSON studija u Evropi, potvrdile su da godišnji skrining LDCT-om značajno smanjuje smrtnost od karcinoma pluća kod visokorizične populacije. Ovi nalazi postavili su naučne temelje za uspostavljanje savremenih programa skrininga.

S obzirom na tešku epidemiološku situaciju i visoku stopu pušenja u BiH, potreba za implementacijom programa skrininga je urgentna. Iako ne postoji jedinstven, državni program,  pojedine zdravstvene ustanove prepoznaju ovaj problem i rade na razvoju okvira i pilot-projekata.

Savremeni koncept i metodologija skrininga

Savremeni skrining karcinoma pluća primarno je usmjeren na visoko rizičnu populaciju. Međunarodne smjernice, poput onih koje izdaju NCCN (Nacionalna mreža za sveobuhvatno liječenje raka) i USPSTF (Radna grupa za preventivne usluge Sjedinjenih Američkih Država), definiraju kriterije za ovu grupu na temelju starosne dobi i istorije pušenja.

Preporučena ciljna populacija:

• Dob – 50 do 80 godina starosti;
• Istorija pušenja najmanje 20 kutija godišnje (pack-years), što označava broj kutija popušenih dnevno pomnožen s brojem godina;
• Pušači ili bivši pušači koji su prestali pušiti u posljednjih 15 godina.

Korištenje niskodozne CT tehnologije (LDCT) je ključno za program skrininga. S ciljem standardizacije izvještavanja i praćenja nalaza, uspostavljen je sistem pod nazivom Lung-RADS (Sistem za standardizovano izvještavanje i klasifikaciju nalaza na CT snimcima pluća) od strane Američkog koledža za radiologiju (ACR). Ovaj sistem omogućava radiolozima da klasificiraju sumnjive nalaze prema riziku maligniteta i olakšava donošenje odluka o daljim koracima.

Uspješan program skrininga zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje ljekare porodične medicine za identifikaciju kandidata, radiologe za analizu LDCT snimaka, te pulmologe i onkologe za dijagnostiku i liječenje. Prije uključivanja u program, ključan je i proces zajedničkog odlučivanja (shared-decision making) između ljekara i pacijenta, gdje se detaljno raspravlja o koristima i rizicima skrininga.

Implementacija skrininga nosi značajne koristi, ali i potencijalne rizike koje treba transparentno prezentirati pacijentima.

Koristi skrininga:

• Smanjenje mortaliteta: Primarna korist je smanjenje smrtnosti od karcinoma pluća za 20% do 26% kod muškaraca i 39% kod žena, što su potvrdile NLST i NELSON studije.
• Rano otkrivanje: Omogućava otkrivanje karcinoma u ranoj fazi, kada je izlječiv, i značajno poboljšava stopu preživljavanja. U NLST studiji je, naprimjer, LDCT rezultirao značajno većim brojem dijagnoza karcinoma u stadiju I.
• Identifikacija drugih bolesti: LDCT može otkriti i druge patološke promjene, poput hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) i koronarne kalcifikacije, što omogućava ranu intervenciju i za ove bolesti.
• Motivacija za prestanak pušenja: Skrining program može poslužiti kao snažan motivator za prestanak pušenja.

Rizici skrininga:

• Lažno pozitivni rezultati – mogu dovesti do stresa, anksioznosti i nepotrebnih invazivnih dijagnostičkih procedura.
• Prekomjerna izloženost zračenju: Iako je doza zračenja pri LDCT-u niska, ponavljani pregledi nose rizik od akumulacije zračenja.
• Psihološke posljedice kao što su anksioznost i stres, posebno kod pacijenata s lažno pozitivnim nalazima, mogu imati značajan uticaj na mentalno zdravlje.

Implementacija programa skrininga karcinoma pluća u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima, ali postoje i značajne perspektive za napredak. U Bosni i Hercegovini nedostaje jedinstven program jer ne postoji konsenzus na nivou države, što rezultira regionalnim razlikama u pristupu. Bosna i Hercegovina ima visoku stopu pušača, što stavlja ogroman broj ljudi u rizičnu grupu. Nedostatak dostupnih LDCT skenera i obučenog radiološkog osoblja, kao i finansijska ograničenja, predstavljaju prepreke za široku implementaciju. Također, uspješna implementacija zahtijeva uspostavljanje multidisciplinarnog tima i koordinaciju između različitih nivoa zdravstvene zaštite. Neophodna je edukacija javnosti i zdravstvenih radnika o važnosti skrininga.

U toku su pilot-projekti u pojedinim kantonima, gdje je Zavod zdravstvenog osiguranja pokrenuo programe skrininga. Rezultati ovih projekata mogu poslužiti kao model za širu implementaciju. Međunarodne organizacije, poput Evropske Unije i Ujedinjenih Nacija, podržavaju projekte prevencije karcinoma u Bosni i Hercegovini, što može osigurati finansijsku i stručnu pomoć.

Zaključak

Skrining karcinoma pluća niskodoznim CT-om predstavlja najefikasniju strategiju za smanjenje smrtnosti kod visokorizične populacije. Uspješna implementacija ovakvog programa u Bosni i Hercegovini zahtijeva prevazilaženje brojnih izazova, uključujući sistemsku organizaciju, finansijske resurse i edukaciju. Pilot-projekti i saradnja s međunarodnim partnerima predstavljaju ključne korake ka uspostavljanju širih, efikasnijih programa. Dugoročno, skrining, zajedno s aktivnim mjerama za prestanak pušenja, može značajno doprinijeti smanjenju tereta karcinoma pluća u zemlji.

Literatura:

Izvještaji o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FbiHu 2021. godini – ZZJZ FBiH; ISSN 1986-5074.

Zdrаvstvеnо stаnjе stаnоvništvа u 2023. gоdini, JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

National Lung Screening Trial Research Team. (2011). Reduced Lung-Cancer Mortality with Low-Dose Computed Tomographic Screening. The New England Journal of Medicine, 365(5), 395-409.

de Koning, H. J. et al. (2020). Reduced Lung-Cancer Mortality with Volume-based CT Screening in the NELSON Trial. The New England Journal of Medicine, 382(6), 503-512.

U.S. Preventive Services Task Force (USPSTF). (2021). Screening for Lung Cancer: U.S. Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA, 325(10), 962–970.

European Observatory on Health Systems and Policies. (2025). Implementing national lung cancer screening programmes in Europe. [Online] Dostupno na: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/implementing-national-lung-cancer-screening-programmes-in-europe-challenges-and-promising-approaches

NCCN Guidelines Version 1.2025 – Lung Cancer Screening. [Online] Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/388050107_NCCN_GuidelinesR_Insights_Lung_Cancer_Screening_Version _12025_Featured_Updates_to_the_NCCN_Guidelines