Intervju: Dr. Aziz Šukalo, direktor sektora Podrška tržištima i Regija BiH kompanije Bosnalijek

Bosnalijek već desetljećima zauzima središnje mjesto u farmaceutskoj industriji Bosne i Hercegovine istovremeno razvijajući snažnu međunarodnu prisutnost i održavajući blisku saradnju s medicinskom i naučnom zajednicom. Nedavno je predstavljena i knjiga o lizozimu što je bio povod za razgovor s Dr. Azizom Šukalom, direktorom Sektora podrška tržištima i direktorom Sektora Regija BiH u kompaniji Bosnalijek d.d. Slijedom toga, kroz razgovor smo se osvrnuli na širi pogled poslovanja kompanije, njen rast, izvoz i ulogu kao domaćeg proizvođača lijekova u savremenom zdravstvenom sistemu, ali i na posebnu odgovornost koju Bosnalijek ima prema zdravstvenom sistemu i pacijentima u Bosni i Hercegovini.

Gospodine Šukalo, u Sarajevu je koncem godine predstavljena knjiga posvećena lizozimu. Kako se došlo do toga da je ova tema prepoznata kao iznimno važna za stručnu medicinsku javnost danas?

Lizozim je zaista fascinantna molekula koju u Bosnalijeku istražujemo već desetljećima. Smatrali smo da je od velikog značaja sva stečena znanja sažeti u knjigu i na taj način ih približiti što većem broju ljudi, kako bi mogli iskoristiti benefite lizozima u svakodnevnoj brizi o zdravlju. Stručni tim Bosnalijeka je kroz dugi niz godina rada na ovoj knjizi omogućio da na jednom mjestu budu sažete relevantne informacije o lizozimu.

Lizozim je enzibiotik, prirodni dio našeg organizma i imunološkog sistema. On je čuvar našeg organizma i ima ogromne terapijske mogućnosti, zbog čega čvrsto vjerujemo da tek dolazi vrijeme iskorištavanja njegovog punog potencijala. Sir Alexander Fleming, naučnik koji je otkrio antibiotik penicilin, bio je u pravu kada je prije stotinu godina rekao: „Jednog dana otkriće lizozima pobudit će veći interes od otkrića penicilina.“

“Ljekari i farmaceuti nove generacije imaju jednu ključnu osobinu, a to je želja za detaljnijim razumijevanjem terapijskih opcija.“

Lizozim, kao ključna molekula našeg imuniteta, gdje aktivno učestvuje u odbrani organizma od štetnih uticaja mikroorganizama, može se pronaći u svim dijelovima organizma koji dolaze u kontakt s vanjskim svijetom. Nastajanje lizozima u ljudskom organizmu je specifično za različita tkiva i tjelesne tečnosti. Najviše koncentracije se mogu pronaći u suzama, želučanom soku i majčinom mlijeku. Takođe, lizozim se može pronaći u pljuvački, na koži i sluznicama različitih organa, te u krvi. Slične koncentracije lizozima zabilježene su u krvi i pljuvački zdravih osoba. Koncentracija lizozima u majčinom mlijeku konstantno raste kroz vrijeme dojenja. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da dojenje traje minimalno dvije godine, može se sagledati i u kontekstu imuniteta i koncentracije lizozima u mlijeku. Nepromijenjena molekula lizozima se može pronaći u stolici beba, što ukazuje na njegovu direktnu protektivnu ulogu protiv infekcija i podršku imunitetu bebe.

Brojni faktori utiču na koncentraciju lizozima u organizmu. Naprimjer, izloženost stresu kao i prirodni procesi starenja mogu dovesti do snižavanja koncentracije lizozima. Koncentracija lizozima u suzama zdravih osoba počinje linearno opadati nakon 40. godine. Takođe, različita oboljenja utiču na koncentraciju lizozima. Tako je zabilježeno da postoji snižena koncentracija lizozima u pljuvački osoba oboljelih od dijabetesa i suzama osoba koje pate od bolesti suhog oka.

Lizozim u našem organizmu je samo jedan od velikog broja različitih lizozima koje možemo naći u prirodi. Općenito, svaki živi organizam posjeduje specifične vrste lizozima koji se dijele u različite tipove. Lizozim iz bjelanceta kokošijeg jajeta je vrlo sličan onom u našem organizmu, te se koristi u terapiji različitih oboljenja.

Neka od najznačajnijih djelovanja lizozima su antimikrobno – uništavanje mikroorganizama kao što su bakterije, gljivice i virusi; protuupalno te djelovanje na naš imunološki sistem; poticanje regeneracije kože i sluznica; te antioksidativno djelovanje.

Lizozim je poznat desetljećima, no u posljednje vrijeme ponovno dobiva na značaju. Što se, prema Vašem mišljenju, promijenilo u razumijevanju njegove uloge u kliničkoj praksi i na koji način promovisana knjiga pomaže liječnicima i farmaceutima u kontekstu svakodnevnog donošenja terapijskih odluka?

Iako su odavno poznati benefiti lizozima, njegov terapijski potencijal još uvijek nije adekvatno iskorišten. Kroz ovu knjigu smo predstavili obilje naučnih činjenica i informacija o lizozimu, enzibiotiku koji je dio nas i našeg okruženja. Iako smo fokus stavili na medicinski značaj lizozima, u ovoj knjizi stručnjaci različitih oblasti mogu pronaći važne informacije o ovom enzimu. Liječnici i farmaceuti mogu u ovoj knjizi pronaći sve ključne informacije o lizozimu što je osnova za razumijevanje njegove uloge u svakodnevnom liječenju ali i inspiracija za nova istraživanja i širenje znanja. Kada razumijemo u kojim stanjima su snižene koncentracije lizozima u organizmu znamo i kada se on može koristiti kao terapija. Kada razumijemo njegove mehanizme djelovanja, lakše ćemo donijeti odluku o uključenju lizozima u terapiju. Sa posebnom pažnjom smo kroz izbor relevantnih naučnih izvora obezbjedili da knjiga sadrži isključivo provjerene i utemeljene informacije. Sama knjiga sadrži preko 1.700 naučnih referenci koje su korištene prilikom pisanja, koje mogu služiti za dodatno širenje znanja, a zbog ograničenog obima knjige nije bilo moguće predstaviti sve informacije.

“Ulaganja u terapijske segmente koji donose stvarnu kliničku vrijednost, a istovremeno podržavaju edukaciju i širenje znanja među stručnjacima, predstavljaju ključ uspjeha i dugoročnu vrijednost.“

Lizozim ima veliki potencijal u kliničkoj primjeni uzimajući u obzir dobro dokumentirane medicinske dokaze o njegovim brojnim djelovanjima. Šezdesetih godina prošlog stoljeća provedena su prva klinička istraživanja koja uključuju veliki broj pacijenata i čiji rezultati pokazuju da se lizozim može koristiti u liječenju različitih oboljenja. U mnogim je primjerima lizozim kao lijek korišten s ciljem povećanja njegove koncentracije u organizmu. Lizozim je u obliku lozengi i spreja za usta našao primjenu u samoliječenju grlobolje. U dostupnim lijekovima lizozim može biti jedina aktivna komponenta, a može se i kombinirati s drugim aktivnim komponentama. Najveća domaća farmaceutska kompanija Bosnalijek d.d. uskoro obilježava 50 godina otkako je prvi put na tržište plasirala lijek na bazi lizozima. Kompanija Bosnalijek d.d. je razvila tehnološke procese u proizvodnji lijekova na bazi lizozima i svjetski je lider u ovom području. Lijekovi na bazi lizozima imaju odličan sigurnosni profil, a efikasnost i sigurnost ovih lijekova u liječenju oboljenja usne šupljine i ždrijela potvrđene su brojnim kliničkim studijama. Prisustvo lizozima u kremi i spreju za nos omogućava primjenu ovog enzibiotika u liječenju širokog spektra različitih indikacija.

Često slušamo upozorenja struke da se mnogi lijekovi uzimaju ‘na svoju ruku’ od strane pacijenata, ali i da ljekari olako pripisuju određene grupe lijekova pacijentima. Smatrate li da stručna izdanja mogu pridonijeti racionalnijem i sigurnijem propisivanju terapije, osobito u području infekcija i imunološkog odgovora?

Sigurno je da stručna izdanja i širenje znanja doprinose racionalnijem i sigurnijem propisivanju terapije. Ovdje je važno da se osvrnemo na odgovorno korištenje antibiotika i sprječavanje bakterijske rezistencije. Upravo su ovo područja u kojima lizozim može imati ogromne benefite. Smatra se da je lizozim prirodni antibiotik – “antibiotik tijela”, i kao takav uzima se u obzir kao alternativa konvencionalnim antibioticima. Poznato je da se bakterije uspješno prilagođavaju na svaki antibiotik, pri čemu stvaraju brojne mehanizme rezistencije. Rezistencija na antibiotike je prirodna pojava koja nastaje zbog sposobnosti mutacije bakterija. Prekomjerna i neprimjerena upotreba antibiotika ubrzava pojavu i širenje bakterija rezistentnih na antibiotike. Lizozim, kao prirodna komponenta sa širokim spektrom farmakoloških učinaka, svrstava se u grupu tzv. enzibiotika koji se danas smatraju novim oružjem u borbi protiv bakterijske otpornosti na antibiotike. Na ovaj način “čuvamo” uobičajene penicilinske i druge antibiotike za stanja u kojima su nam zaista potrebni. Lizozim se takođe može primjenjivati istovremeno s antibioticima jer podržava njihovo djelovanje, pružajući i mogućnost za skraćenje dužine primjene antibiotske terapije.

‘’Bosnalijek kombinuje pouzdanost domaće proizvodnje s konkurentnošću na međunarodnom tržištu, istovremeno primjenjujući inovacije u proizvodnji, logistici i razvoju novih lijekova.”

Bosnalijek kontinuirano ulaže u edukaciju zdravstvenih djelatnika. Kako se, po Vašem iskustvu, mijenjaju potrebe i očekivanja stručne javnosti kada je riječ o edukativnom sadržaju? Smatrate li da postoji rastući interes liječnika i farmaceuta za dublje razumijevanje poznatih molekula, a ne samo gotovih terapijskih rješenja?

Liječnici i farmaceuti nove generacije imaju jednu ključnu osobinu a to je želja za detaljnijim razumijevanjem terapijskih opcija. Upravo zbog toga smatramo da će knjiga „Lizozim: enzim budućnosti“ imati veliki uspjeh jer omogućava detaljan uvid u stvarna djelovanja lizozima koji se nalazi u sastavu različitih lijekova. Dubljim razumijevanjem ove molekule omogućit će se maksimalno iskorištavanje njenog potencijala.

Na koji način Bosnalijek prepoznaje i podržava teme koje se oslanjaju na dokazanu znanost, poput lizozima? Obzirom da Vaš portfelj obuhvata više od 200 proizvoda u različitim farmaceutskim oblicima, koliko je zahtjevno upravljati takvom raznolikošću?

Raznolikost je ono što nas čini snažnim i posebnim. Bosnalijek je zaista lider na našem tržištu upravo zbog širokog portfolija i činjenice da nudimo potpuna rješenja za savremenu medicinu zasnovanu na dokazima. Svaki naš lijek je pažljivo odabran i razvijen sa ciljem odgovora na zdravstvene potrebe pacijenata koji koriste naše lijekove. Naravno da je ovaj proces dosta kompleksan i uključuje stručnjake različitih oblasti, ali je finalni rezultat sveobuhvatno rješenje i podrška pacijentima za liječenje i očuvanje zdravlja.

Šta je presudno prilikom odabira u koje terapijske segmente i oblike vrijedi dodatno ulagati?

Presudno je kombiniranje više faktora kako bi odluke o strateškom ulaganju bile utemeljene, održive i usmjerene na dugoročni uspjeh. Prvo, ključna je klinička relevantnost i dokazana učinkovitost molekule. Ulaganja moraju biti zasnovana na naučnim dokazima i stvarnim potrebama pacijenata i ljekara, kako bi se osigurala stvarna zdravstvena vrijednost i poboljšanje ishoda liječenja.

Drugo, značajan faktor predstavlja potencijal tržišta i dugoročna održivost proizvoda. Pri tome se uzimaju u obzir demografski trendovi, prevalencija bolesti, regulatorni okvir i konkurentski ambijent, jer samo proizvodi koji zadovoljavaju stvarne potrebe tržišta mogu osigurati održiv rast.

Treće, važno je procijeniti sinergiju s postojećim portfoliom proizvoda, čime se osigurava cjelovita terapijska rješenja, optimizacija resursa i komplementarnost novih ulaganja s postojećim linijama proizvoda.

“U narednom je periodu od presudne važnosti osnažiti ulogu domaćih proizvođača lijekova, kako na domaćem tržištu, tako i kroz stabilnu proizvodnju i izvoz na međunarodna tržišta.”

Bosnalijek je dugogodišnji lider farmaceutske industrije u BiH i igra strateški značajnu ulogu u osiguravanju dostupnosti lijekova, posebice u kriznim situacijama poput pandemije. Na koji način Bosnalijek balansira između domaćih potreba i sve veće orijentacije na izvozna tržišta u vrijeme kada se bilježi višegodišnji kontinuirani rast prometa?

Bosnalijek je najveći industrijski proizvođač lijekova i farmaceutskih proizvoda u Bosni i Hercegovini i kao takav ima strateški značaj. Bosnalijek uspješno posluje na domaćem tržištu i istovremeno širi prisutnost na izvoznim tržištima kroz optimizirane proizvodne kapacitete, efikasno upravljanje zalihama i kontinuirano praćenje tržišnih trendova. Time osigurava pouzdanu dostupnost ključnih lijekova u Bosni i Hercegovini čak i u kriznim situacijama, dok razvija izvozne prilike koje doprinose održivom rastu, jačanju međunarodne konkurentnosti i reputacije Bosnalijeka kao lidera u farmaceutskoj industriji. Iako je dominantno izvozna kompanija, Bosnalijek uvijek na prvo mjesto stavlja tržište BiH i zadovoljavanje potreba pacijenata i zdravstvenih ustanova, naročito u situacijama poremećaja na tržištu.

Bosnalijek je potvrdio svoj strateški značaj tokom pandemije COVID19, kada su brojne zemlje tada uvele restrikcije i privremene zabrane izvoza lijekova kako bi prioritetno zaštitile vlastite zdravstvene sisteme. U tom periodu Bosnalijek je osigurao neprekidnu dostupnost svojih lijekova i dezinfekcijskih sredstava na domaćem tržištu u Bosni i Hercegovini, omogućavajući zdravstvenim ustanovama da nesmetano nastave pružati potrebnu njegu pacijentima i zadovolje povećanu potražnju u vanrednim okolnostima. Od iznimne važnosti u tim situacijama je i raznovrstan portfolio Bosnalijeka, koji osigurava dostupnost ključnim terapijama, kako hroničnim (kardiološke, gastro-eneterološke, dijabetološke, psihijatrijske, neurološke terapije itd), tako i akutnim (antibiotske, analgetske, te brojne druge simptomatske i suportivne terapije), te omogućava kompaniji da se prilagodi kriznim situacijama.

Koliko je važno imati snažnog domaćeg proizvođača lijekova i može li Bosnalijek biti model razvoja farmaceutske industrije u regiji?

Imati snažnog domaćeg proizvođača lijekova izuzetno je važno za osiguranje stabilne i sigurne opskrbe lijekovima, posebno u kriznim situacijama kada globalni lanci snabdijevanja mogu biti poremećeni. Takvi proizvođači omogućavaju brzu reakciju na povećanu potražnju, smanjuju zavisnost od uvoza i doprinose zdravstvenoj sigurnosti stanovništva.

Bosnalijek, prisutan na tržištu već 75 godina, sa višedecenijskim iskustvom, visokim standardima proizvodnje i kontinuiranim ulaganjem u istraživanje i razvoj, predstavlja primjer uspješnog modela koji može inspirisati razvoj farmaceutske industrije u regiji. Kompanija kombinuje pouzdanost domaće proizvodnje s konkurentnošću na međunarodnom tržištu, istovremeno primjenjujući inovacije u proizvodnji, logistici i razvoju novih lijekova.

Dodatno, Bosnalijek igra ključnu ulogu u jačanju lokalne ekonomije kroz zapošljavanje kvalifikovanih kadrova, razvoj stručnog znanja i saradnju s obrazovnim institucijama, što doprinosi stvaranju održivog ekosistema farmaceutske industrije. Stabilna finansijska pozicija omogućava dugoročna ulaganja u proizvodnju, ljudske resurse i nove tehnologije, što dodatno jača poziciju na domaćem i inostranom tržištu.

Na ovaj način, Bosnalijek ne samo da osigurava dostupnost lijekova, već može poslužiti i kao model strateškog razvoja farmaceutske industrije u regiji, pokazujući kako kombinacija tradicije, inovacija i odgovornog poslovanja može voditi ka održivom rastu i međunarodnoj konkurentnosti.

Koliki je fokus Bosnalijeka na istraživanje i razvoj, posebice u domenama gdje tradicionalna terapijska rješenja traže inovativne pristupe i je li, istovremeno, izazovno poslovanje zasnivati na međunarodnim standardima GMP kvalitete?

Bosnalijek posvećuje značajan fokus istraživanju i razvoju, posebno u područjima gdje tradicionalna terapijska rješenja zahtijevaju inovativne pristupe, kao što su unaprijeđene formulacije lijekova, nove forme i molekule s dokazanim sigurnosnim profilom. Ulaganja u istraživanje i razvoj omogućavaju kontinuiranu modernizaciju proizvodnog portfolija, ali i razvoj rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama pacijenata i zdravstvenih sistema. Istovremeno, poslovanje u skladu s međunarodnim GMP standardima kvalitete predstavlja izazov jer zahtijeva strogo praćenje procesa, visok nivo stručnosti i kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, ali upravo ova posvećenost kvaliteti osigurava sigurnost proizvoda, pouzdanost opskrbe i konkurentnost kako na domaćem, tako i na globalnom tržištu.

Vaš angažman u organizaciji stručnih simpozija i edukativnih događaja pokazuje snažnu povezanost s medicinskom zajednicom – šta Vas osobno motiviše da Bosnalijek vodite prema takvim inicijativama?

Bosnalijek kontinuirano podržava stručne simpozije i edukativne događaje kako bi zdravstvenim radnicima omogućio što kvalitetniji pristup najnovijim naučnim saznanjima, kliničkim smjernicama i inovativnim terapijskim rješenjima. Takve inicijative nisu samo prilika za učenje, one služe i kao platforma za razmjenu iskustava, diskusiju o praktičnim izazovima u terapiji i povezivanje medicinske zajednice s farmaceutskom industrijom. Kroz ove aktivnosti Bosnalijek jača povjerenje u svoju stručnost i pouzdanost, potvrđujući svoju ulogu ne samo kao proizvođača lijekova, već i kao partnera u unapređenju kvalitete zdravstvene zaštite i implementaciji najboljih kliničkih praksi.

Na koji način Vas iskustva s međunarodnim stručnim skupovima potiču na interdisciplinarni pristup i povezivanje farmacije, medicine i znanstvenih istraživanja te koliko su oni važni za kvalitetnu stručnu komunikaciju?

Iskustva sa međunarodnih stručnih skupova pružaju jedinstvenu priliku za razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz različitih disciplina i različitih zemalja, potičući interdisciplinarni pristup u povezivanju farmacije, medicine i naučnih istraživanja. Pratiti globalne trendove omogućava nam da ostanemo u toku s najnovijim dostignućima i inovacijama, dok istovremeno iskustva i praktične spoznaje iz Bosne i Hercegovine možemo dijeliti s međunarodnom zajednicom, doprinoseći obostranoj razmjeni znanja. Takva interakcija jača kvalitetu stručne komunikacije, olakšava otvoreni dijalog i osnažuje saradnju koja direktno doprinosi unaprijeđenju zdravstvene zaštite.

Što biste savjetovali mladim profesionalcima i budućim liderima u farmaciji koji tek započinju svoj put i koje profesionalne vrijednosti smatrate najvažnijima?

Mladim profesionalcima savjetovao bih da razvijaju temeljito razumijevanje nauke i struke, ali istovremeno da njeguju znatiželju, integritet i odgovornost u svakom segmentu svog rada. Kontinuirano učenje, praćenje savremenih istraživanja i inovacija, kao i aktivno učešće u unapređenju zdravstvenog sistema, ključni su za dugoročan profesionalni razvoj i doprinos kvalitetu zdravstvene zaštite.

Profesionalne vrijednosti koje smatram ključnim su znanje i iskustvo, otvorenost za učenje, nova saznanja i razvoj novih vještina, timski rad, te empatija prema pacijentima, kao i prema kolegama. Posebno bih istakao važnost posvećivanja više vremena pacijentu i kvalitetnom razgovoru, jer upravo taj odnos često čini suštinsku razliku u ishodu liječenja.

Gdje vidite domaću farmaceutsku industriju u budućnosti i sa kojim izazovima će ona biti suočena?

Farmaceutska industrija predstavlja stratešku granu privrede svake zemlje, budući da direktno utiče na zdravstvenu sigurnost stanovništva, ekonomski rast i tehnološki razvoj. Zbog toga je od ključnog značaja da ova industrija bude zaštićena i podržana kroz različite mehanizme, uključujući regulatorne mjere, finansijske poticaje i strateške politike, što je praksa u većini zemalja koje imaju razvijenu farmaceutsku industriju.

Kada se sagleda tržišni udio domaćih i inozemnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini, situacija jasno pokazuje prednost uvoza nad domaćom industrijom. Prema zvaničnim podacima, uvoz lijekova od preko 200 inozemnih proizvođača čini čak 82,82% ukupnog prometa, dok domaći proizvođači lijekova učestvuju sa svega 17,18%. U poređenju s državama u regionu, BiH ima najmanji udio domaćih lijekova na tržištu, dok u susjednim zemljama domaći proizvođači ostvaruju više od 50% tržišnog udjela na generičkom tržištu. Ovaj podatak naglašava potrebu za strateškim jačanjem domaće farmaceutske proizvodnje.

Stoga je u narednom periodu od presudne važnosti osnažiti ulogu domaćih proizvođača lijekova, kako na domaćem tržištu, tako i kroz stabilnu proizvodnju i izvoz na međunarodna tržišta. Takav pristup ne samo da doprinosi zdravstvenoj sigurnosti stanovništva, već je i ključan za ekonomski rast, jačanje konkurentnosti i stvaranje održivih radnih mjesta u našoj zemlji.

Kontinuirano ulaganje u istraživanje, razvoj i edukaciju kadrova predstavlja temelj za konkurentnu i relevantnu domaću farmaceutsku industriju, sposobnu da prati globalne trendove, inovacije i zahtjeve tržišta. Na taj način, Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj domaća farmaceutska industrija još uvijek ima ograničen tržišni udio i suočava se s brojnim izazovima, može kroz strateško ulaganje i podršku domaćim proizvođačima osigurati stabilnost, inovativnost i dugoročnu održivost u regionalnom i globalnom kontekstu.

“Imati snažnog domaćeg proizvođača lijekova izuzetno je važno za osiguranje stabilne i sigurne opskrbe lijekovima, posebno u kriznim situacijama kada globalni lanci snabdijevanja mogu biti poremećeni. ‘’