Novo Nordisk – svjetski lider u borbi protiv dijabetesa
Posjeta najvećem proizvođaču inzulina, farmaceutskom divu, kompaniji Novo Nordisk bila je neprocjenjivo iskustvo za učesnike ”Novo Nordisk međunarodne press posjete 2019”. Radi se o tradicionalnoj posjeti koju kompanija organizuje, a ove godine ugostila je 30 novinara iz 15 zemalja. Bosna i Hercegovina je imala sreću da ove godine prvi put pošalje svoje predstavnike koji su imali priliku da upoznaju razvoj kompanije, strateške ciljeve i upoznaju se sa načinom proizvodnje inzulina u postrojenju u Kalundborg u te učestvuju u diskusijama i predavanjima koja su održana u sjedištu kompanije u Kopenhagenu od strane odabranih predavača, među kojima i samog predsjednika uprave Novo Nordiska Larsa Fruergaarda Jørgensena.
Piše: Suada Magrđija
Foto: Suada Magrđija, Novo Nordisk arhiva
Novo Nordisk je pokrenuo globalnu inicijativu u kooordinaciji sa Evropskom Unijom s ciljem da se smanji teret hipoglikemije
”Moramo iskoristiti svaku mogućnost, svaki medijski kanal kako bismo podigli svijest o KVB kod osoba sa dijabetesom tip 2. Ukoliko svi nismo svjesni toga neće biti ni sami pacijenti”, Dr. Stephen Gough, glavni medicinski direktor Novo Nordiska
Dijabetes, pretilost, kardiovaskularne bolesti, hronična bolest bubrega, Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest – područja su u kojima Novo Nordisk veoma predano provodi kliničke studije i gdje je ukupno uključeno čak 40.000 pacijenata
Globalna dijabetes drama
Broj oboljelih od dijabetesa nezaustavljivo raste i sa svojim pandemijskim razmjerama s pravom se može nazvati globalnom dramom. Trenutno je u svijetu 425 miliona osoba sa dijabetesom, a predviđa se da će 2045. godine ta brojka porasti na 736 miliona. Većina njih je sa dijabetesom tipa 2. Također, zastrašujuće je da jedna od dvije osobe sa dijabetesom tip 2 uopšte ne zna da ima dijabetes.
”Oni su kao tempirana bomba i za svoj dijabetes saznaju kad se problem desi, a to može biti infarkt ili neko drugo srčano oboljenje“, kazao nam je dr. Stephen Gough, glavni medicinski direktor Novo Nordiska.
Sedam od deset osoba ne postiže željene rezultate liječenja, a godišnje čak četiri miliona osoba sa dijabetesom umre. Dijabetes je među top 10 oboljenja od kojih ljudi umiru i uzrokuje više smrti nego malarija, tuberkuloza i HIV zajedno. Osobe koje žive sa dijabetesom suočavaju se s brojnim problemima koji utiču na kvalitet njihovog života: od smanjenog fizičkog i emotivnog zdravlja, finansija, posla i školovanja, rekreacije pa sve do narušenih međuljudskih odnosa u porodici, među prijateljima i kolegama.
Čudo od inzulina
Očekivani životni vijek osoba sa dijabetesom tip 1 bio je između tri mjeseca i tri godine prije nego li je davne 1923. godine otkriven inzulin. Zahvalnost za dolazak inzulina u Evropu duguje se naučniku Augustu Kroghu. On je u potrazi za lijekom za suprugu Marie Krogh oboljelu od dijabetesa tip 2 otputovao čak u Kanadu gdje su naučnici Univerziteta u Torontu, Frederick Banting i Charles Best, otkrili mogućnost izolacije inzulina iz gušterače. Od njih su Kroghovi dobili pismenu dozvolu za proizvodnju inzulina u Europi u Danskoj.
Hipoglikemija nosi ogroman teret
Hipoglikemija utiče na mozak i kognitivne sposobnosti, na muskuloskeletni sistem, na srce i kardiovaskularni sistem. Teret problema hipoglikemije je ogroman kako na pacijenta i njegovu porodicu, tako i na cjelokupno društvo. Stoga je Novo Nordisk pokrenuo globalnu inicijativu u kooordinaciji sa Europskom Unijom, a s ciljem da se smanji teret hipoglikemije. Radi se o partnerstvu sa još četiri farmaceutske kompanije, četiri organizacije i 14 vodećih akademskih centara pod nazivom ”Innovative Medicines Initiative (IMI) – Europe’s partnership for health”. U ovaj četverogodišnji program će biti uloženo gotovo 40 miliona eura, a prve rezultate očekuju već u naredne tri godine.
Masovno ignorisanje kardiovaskularnih oboljenja kod oboljelih od dijabetesa tip 2
”Komplikacija dijabetesa se pojavljuje gdje god postoji krvni sud. Dijabetes pogađa oči, bubrege, periferni nervni i vaskularni sistem, srce, cirkulaciju i mozak” – kaže Gough.
Moramo podići svijest javnosti o kardiovaskularnim oboljenjima kod pacijenata s dijabetesom tip 2. IDF je uradio anketno ispitivanje na 12.695 osoba sa dijabetesom tip 2 iz 133 zemlje. Rezultati su zabrinjavajući: 2 od 3 osobe imaju ili su iskusile neku kardiovaskularnu bolest, 1 od 4 osobe nikad nije razgovarala ili nije imala prilike razgovarati o KVB rizicima sa svojim ljekarom, 1 od 4 osobe smatraju da imaju nizak rizik za razvijanje KVB-a i 3 od 4 osobe vjeruju informacijama koje dobiju od svojih zdravstvenih profesionalaca.
”Moramo iskoristiti svaku mogućnost, svaki medijski kanal kako bismo podigli svijest o KVB kod osoba sa dijabetesom tip 2. Trebamo razgovarati o tome uvijek i sa svima zato jer je puno lijekova dostupno kako bismo smanjili broj KVB-a. Ukoliko svi nismo svjesni toga neće biti ni sami pacijenti”, zaključio je Gough.
Komplikacije dijabetesa u brojkama:
4 miliona smrti godišnje
Jedna amputacija svakih 30 sekundi
45 miliona ljudi u 2015. godini imalo očnu bolest s rizikom gubitka vida
10 puta viša prevalenca zatajenja bubrega kod ljudi sa dijabetesom u odnosu na zdrave
Novo Nordisk istraživanje i razvoj
Novo Nordisk u svojih sedam istraživačkih centara zapošljava 6.850 ljudi, a čak 2.250 njih radi u Danskoj. Također, dvije milijarde eura je utrošeno u istraživanje i razvoj tokom 2018. godine.
„Novo Nordisk već 96 godina svoje inovacije temelji na nekoliko osnovnih načela kao što su: veza između tehnologije proteina i biologije koja pokreće sve o čemu u Novo Nordisku razmišljamo i radimo; želja da naši proizvodi oponašaju Majku prirodu, i, na kraju, želja da omogućimo svakom pacijentu sa npr. dijabetesom, da živi život kao da oboljenja nema, osim uzimanja terapije“, istaknuo je u svom predavanju Mads Krogsgaard Thomsen, izvršni potpredsjednik i glavni naučni direktor (CSO).
Pandemija dijabetesa prvenstveno je potaknuta povećanjem broja pacijenata s dijabetesom tipa 2. Porodična anamneza, nedostatak tjelesne aktivnosti i vježbanja, nezdrava prehrana, starenje, visoka razina glukoze u krvi tokom trudnoće i prekomjerna tjelesna težina su faktori rizika za DT2.
Na nove inovacije naučnike je navela upravo povezanost dramatičnog porasta pretilosti i pandemije dijabetesa prvenstveno pacijenata s dijabetesom tipa 2. Tako je Novo Nordisk pokrenuo drugu fazu kliničkog ispitivanja nove generacije inzulina – jednosedmična terapija za osobe sa dijabetesom tip 2.
”I dok normalan inzulin u krvi ostaje kratak period, nova generacija inzulina zahvaljujući jakoj vezi sa albuminom ostaje u krvi cijelu sedmicu. Trenutno je u drugoj fazi ispitivanja i rezultati će biti objavljeni krajem godine. Sedam injekcija glargina ili degludeca bit će zamijenjeni sa jednom injekcijom nove generacije inzulina”, istaknuo je Krogsgaard Thomsen.
Novo Nordisk nastavlja dominaciju u prostoru inkretinske terapije
Kada kod dijabetesa tipa 2 dođe do potrebe za pojačanim liječenjem, smjernice preporučuju GLP-1 koji se trenutno uzima injekcijom, a Novo Nordisk je na putu do toga da ga učini dostupnim i u vidu tablete.
”Osam godina je trebalo našim naučnicima da molekulu liraglutida (jednodnevna terapija) pretvore u semaglutid (jednosedmična terapija). Međutim, u Novo Nordisku smo napravili dodatan napor u inovaciji i kreirali prvu biološku molekulu na svijetu jednostavnu za korištenje jednom dnevno – oralnu tabletu semaglutida”, kazao je Krogsgaard Thomsen.
U svojim naučnim naporima, Novo Nordisk je od onoga što pacijenti ne vole, kao što su velike metalne igle, preko laganih i jednostavnih penova, na kraju došao do toga da danas imaju oralnu terapiju. Oralni semaglutid je predan FDA administraciji u SAD-u kao lijek za DT2 i također za smanjenje kardiovaskularnih rizika, zatim administraciji u Europi, a kroz nekoliko mjeseci bit će u administraciji u Japanu. U septembru ove godine bit će poznata sudbina oralnog semaglutida u SAD-u čime će, vjerujemo, Novo Nordisk nastaviti svoju dominaciju u prostoru inkretinske terapije.
U prilog tome idu rezultati PIONEER studije gdje je oralni semaglutid pokazao efikasno smanjenje nivoa glukoze u krvi i tjelesne težine i čvrst profil sigurnosti i podnošljivosti u skladu s terapijama temeljenim na GLP-1.
Nauka iza pretilosti
Koliko je zabrinjavajuće globalno opterećenje prekomjernom težinom i pretilošću pokazuju podaci da u svijetu 1,9 milijardi odraslih osoba ima prekomjernu težinu; 650 miliona odraslih je pretilo; 120 miliona djece bilo je pretilo u 2016. godini; 120 miliona slučajeva invalidnosti kao posljedice pretilosti i čak 3,4 miliona smrtnih slučajeva bilo je uzrokovano pretilošću u 2010. godini.
”Dobiti ili izgubiti težinu u teoriji je vrlo jednostavno – ali u stvarnosti pretilost je složena bolest sa mnogo faktora”, istaknuo je Mads Tang-Christensen, korporativni potpredsjednik, Odjel za istraživanje pretilosti Novo Nordisk.
Prema njegovim riječima, pretilost je hronična bolest s mnogim srodnim komplikacijama: metaboličkim (dijabetes tip 2 i predijabetes); kardiovaskularnim (moždani udar, visok holesterol, hipertenzija, koronarna bolest, koronarna zatajenja srca); plućna embolija; neplodnost; određene vrste raka; giht; tromboza; bolesti jetre (NAFLD i NASH); žučni kamenac; mentalno zdravlje (depresija, anksioznost) i loše fizičko funkcioniranje. S druge strane, naveo je kako samo 5-10% gubitka težine smanjuje rizik od nekoliko komplikacija: smanjenje kardiometaboličkih faktora rizika; smanjenje holesterola; smanjenje krvnog pritiska i smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2.
Nauka iza GLP-1 i liječenja pretilosti
Novo Nordisk vjeruje da se inovacija u liječenju pretilosti nalazi u premošćivanju velikog jaza između farmakoterapije i želučane premosnice, o čemu je govorila i Lotte Bjerre Knudsen, naučni korporativni potpredsjednik.
Sve je počelo 1996. kada je u časopisu Nature objavljeno istraživanje na laboratorijskim miševima koje je pokazalo kako GLP-1 ima fiziološki značajan uticaj na signale sitosti u centralnom nervnom sistemu. Radi se ujedno i o hormonu i neurotransmiteru.
GLP-1, dirigent dijabetes orkestra
”GLP-1 smatramo dirigentom dijabetes orkestra jer istovremeno pozitivno utiče na rad mnogih važnih organa našeg tijela. Međutim, ono što je mana prirodnog GLP-1 jeste da ima jako kratak životni vijek, 2-3 minute nakon čega ga enzim DPP4 razgrađuje. Novo Nordiskovi naučnici su radili po tom pitanju, čime su nastali već ranije spomenuti liraglutid i semaglutid. Danas je liraglutid dostupan kao lijek za pretilost u 41 zemlji svijeta. Osim toga, semaglutid ima životni vijek od 160 sati, tako da ne samo da smo dobili smanjenje glukoze kod dijabetesa tip 2, već i smanjanje tjelesne težine kod pretilosti”, istakla je Bjerre Knudsen.
I dok je kardiovaskularna bolest glavni ‘ubica’ na svijetu, pretilost je glavni pokretač dijabetesa tipa 2. Pretile osobe imaju pet puta veću vjerovatnoću da razviju dijabetes tip 2, a znamo da je on zaslužan za pandemijske razmjere dijabetesa uopšteno.
”Semaglutid je trenutno u razvoju za liječenje pretilosti i nalazi se u trećoj fazi kliničkih ispitivanja gdje se kod 5.500 pretilih osoba bez dijabetesa ispituje djelovanje na smanjenje težine, a kroz program SELECT kod gotovo 18.000 pretilih osoba bez dijabetesa se ispituje pozitivno djelovanje na kardiovaskularni sistem. Moramo spomenuti kako je u drugoj fazi kliničkih ispitivanja testna grupa imala čak 15% smanjenje tjelesne težine”, kazala je Bjerre Knudsen.
Proizvodni pogon Kalundborg dobija svoju kopiju u SAD-u
Proizvodni pogon Novo Nordiska u Danskoj se nalazi u gradu Kalundborg, a zapravo zauzima 1,2 miliona kvadratnih metara površine i, takoreći, grad je za sebe. Pored toga što je sva proizvodnja automatizovana i da je posao uglavnom nadgledan kompjuterima, pogon zapošljava 3.200 ljudi. Cjelokupan pogon, zajedno sa kompanijama u okolini, djeluje kao jedan ekosistem, u skladu sa inicijativom eliminisanja emisije CO2 i otpada do 2020. godine. Viši potpredsjednik Novo Nordiska u Kalundborgu Michael Hallgren nam je objasnio i pokazao put od momenta kad sirovina dođe u proces proizvodnje do momenta kad se kao otpad šalje na biorazgradnju i enzimsku obradu. Osim dobivenih inzulina kojim se snabdjeva 29,2 miliona osoba u svijetu, dobiveni biogasovi u toku prozvodnje se koriste za energiju, dobivena para se koristi za sterilizaciju i grijanje, a otpad kao kvalitetno organsko gnojivo završi na poljoprivrednim površinama.
Identično postrojenje se gradi u Sjevernoj Karolini u SAD-u, na gradilištu se svakodnevno nalazi 3.000 radnika, o čemu je govorio Henrik Wulff, izvršni potpredsjednik.
„Radi se najvećem farmaceutskom projektu u svijetu sa odobrenim finansijskim budžetom između 1,1 i 1,2 milijarde dolara, a sve s ciljem da se pacijentima omogući kvalitetna terapija, i između ostalog, prvi put ikad biološki lijek za dijabetes tip 2 u tableti“, kazao je Wulff i dodao da bez velikih ambicija kojima će se ljudi pridružiti nema ni velikih ostvarenja.
Ambicioznost Novo Nordiska o nultom utjecaju na okoliš
„Globalni ekološki izazovi su kritičniji i hitniji više nego ikad, a politički sistemi se bore da postignu konsenzus i poduzmu djelotvorne globalne akcije. Novo Nordisk kao kompanija ima sposobnost i volju da vodi put“, kazala je Dorethe Nielsen, viši direktor Odjela korporativne strategije zaštite okoliša.
U postizanju nultog uticaja na okoliš, njihova postrojenja u svijetu se već oslanjaju na snagu vjetra, vode, biogasova i sunčevu svjetlost kao osnovne energente.
„Više nije dovoljno usredotočiti se na naše proizvodne procese. Moramo nastaviti definisati nove ciljeve i ambicije, a nulti učinak je naša ambicija! Kružni način razmišljanja znači osmisliti i proizvesti naše proizvode tako da se mogu obnoviti i ponovno koristiti, smanjiti potrošnju u našem lancu vrijednosti, ukloniti otpad i pretvoriti ga u nove resurse. Nema više plastike za jednokratnu uporabu u kompaniji Novo Nordisk jer kao pojedinci, ali i zajedno, trebamo biti aktivni i istog časa uključeni u ovu misiju koja znači našu budućnost“, poručila je Nielsen.
”Novo Nordiskov način”
Novo Nordisk je globalna farmaceutska kompanija s 96 godina tradicije u inovaciji i vodećoj brizi za dijabetes. Ovo nasljeđe dalo im je iskustvo i sposobnosti koje im, također, pomažu da poraze druge ozbiljne hronične bolesti: hemofiliju, poremećaje rasta i pretilost. Novo Nordiskovi lijekovi su zastupljeni u 170 zemalja svijeta, globalno zapošljava oko 43.200 ljudi, strateške proizvodne pogone ima u Brazilu, Kini, Danskoj, Francuskoj i SAD-u te inzulinom opskrbljuje blizu pola svjetskog tržišta.
”Novo Nordisk je usmjerena kompanija s ambicijom da poboljša živote osoba koje žive s dijabetesom i drugim ozbiljnim hroničnim bolestima”, istaknuo je Maziar Mike Doustdar, izvršni potpredsjednik za međunarodne operacije.
Doustdar je naveo tri ključne linije kao temelj ”Novo Nordiskovog načina” poslovanja i načina na koji stvara vrijednost i ostaje uspješan, a to je: djelovanje sa finansijskom, socijalnom i ekološkom odgovornošću. Kada govori o finansijama tada govori o utjecaju koji imaju na zarađeni novac i kako ga troše. Društvena odgovornost se ogleda u utjecaju koji imaju na živote ljudi – pacijente i njihovu porodicu i skrbnike, zaposlenike i njihove porodice i zajednice u kojima posluju. Odgovornost prema okolišu se ogleda u pokušaju smanjenja emisije CO2, optimizacije korištenja resursa, povećanja energetske efikasnosti i smanjenja otpada.
”Dugoročno razmišljanje s holističkom filozofijom i stavljanjem pacijenta u središte pokazuje činjenica da 1 od 10.000 ideja stiže na tržište, potom njihovi naučnici provedu 10 do 15 godina od te jedne ideje za terapiju do toga da ona dodje do pacijenta. U svemu tome prosječni procijenjeni troškovi razvoja konačnog lijeka su oko 2,6 milijardi USD”, ističe Doustdar.
Novo Nordisk danas snabdjeva čak 29,2 miliona pacijenata širom svijeta. Više od 425 miliona ljudi širom svijeta živi s dijabetesom, od toga 13% svih osoba koje žive s dijabetesom liječi se inzulinom, a samo 6% inzulinom Novo Nordiska. Tu se postavlja pitanje koja je njihova uloga?
„Podignuti paletu inovacija i osigurati najbolji tretman dostupan pacijentima, siguran pristup liječenju širom svijeta i podizanje svijesti javnosti i edukacija o dijabetesu i inzulinu – to je Novo Nordiskova uloga u dijabetesu“, naveo je Doustdar.
Pretilost je čak veći problem od dijabetesa, a neki od napora koji će činiti razliku za ljude koji žive s dijabetesom i pretilošću su težnja i napori da se omogući besplatan inzulin djeci s dijabetesom, zatim pristup zdravstvenoj njezi i terapiji za pacijente u zemljama sa niskim i srednjeniskim prihodima te partnerstva za izgradnju kapaciteta i pružanje liječenja.
”Nismo gotovi sa mijenjanjem života!” – poruka je s kojom je Doustdar završio svoje predavanje.