Nedavno završena studija o COVID-19 ukazala je da je jači imunitet kod mlađe djece, novorođenčadi i predškolskog uzrasta nego kod nešto starije pedijatrijske dobi, što se, između ostaloga, može opravdati i činjenicom da su mlađi uzrasti primili BCG i druge vakcine i da su time poboljšali svoj imunitet.
O svom pozivu, o COVID-19 infekciji i studiji rađenoj na poliklinici Eurofarm o kojoj je izlagala na Forumu porodične/obiteljske medicine FBiH za Valetudo smo razgovarali sa prof. dr. Senkom Mesihović-Dinarević.
Razgovarala: Bedrana Kaletović, Foto: Almin Tabak, Valetudo magazin
Prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević, pedijatar, subspecijalista dječje kardiologije i ehokardiografije je sarajevsko dijete od rođenja, školovanja i radnog angažmana. Uz profesionalna usavršavanja koja je obavljala u inostranstvu ostala je vjerna gradu u kome je još 1982. godine diplomirala na Medicinskom fakultetu kao student svoje generacije. Karijeru je gradila postepeno i posvećeno, naročito onu akademsku, te je zvanje doktora nauka stekla 1991. godine, a od 2008. godine je član Akademije nauka i umjetnosti BiH, Odjel medicinskih nauka te član Europske akademije nauka i umjetnosti. Na poziciji šefice Pedijatrijske klinike Univerzitetskog centra Sarajevo nalazila se od 2003. do 2016. godine.
Profesorica Mesihović-Dinarević je objavila više stotina naučnih radova, a autorica je više knjiga i priručnika te je uz sarajevsku često imala i londonsku adresu jer je više godina i tamo obučavala ljekare iz oblasti dječje kardiologije. Ponosna je na činjenicu da je u svom dosadašnjem radnom vijeku pomogla velikom broju mališana s urođenim srčanim manama da, zahvaljujući organizaciji medicinske skrbi tada te stručnim poznanstvima s kolegama iz Beča, Italije, Amerike i Štokholma, dobiju medicinsku skrb kao da dolaze iz najrazvijenijih zemalja svijeta.
Valetudo: Možete li nam reći nešto više o studiji koja je pobudila veliko zanimanje kolega na nedavnom Forumu ljekara porodične medicine, kao i o rezultatima do kojih ste prilikom istraživanja došli?
Radili smo studiju sa 70 pacijenata koji su u polikliniku Eurofarm upućeni na pregled ljekara subspecijaliste kardiologa od strane lokalnog pedijatra ili su ih doveli zabrinuti roditelji nakon što su mališani bili u kontaktu s pozitivnim Covid pacijentom ili su sami imali dokazanu Covid infekciju. Sva ta djeca su prethodno bila zdrava i bez kardiovaskularnih bolesti, a što je bilo jako bitno kada se sagleda kako su prošli s lakšom kliničkom slikom. Upravo to je pokazao završetak studije jer su se djeci mjerili brojni parametri i svi oni su bili zadovoljavajući. Izuzetak su dva pacijenta koja su imala bol u grudima, kratak dah, proširene koronarne krvne sudove uz pozitivan nalaz koji je ukazao na afekcije srčanog mišića, nižu saturaciju i promjene na EKG-u. To je za te pacijente zahtijevalo ambulantni tretman u uslovima gdje su im dati nesteroidni antireumatici, lijekovi za antikoagulaciju, antipiretici, visoke doze vitamina i savjetovana im je pošteda od sporta od četiri do šest sedmica.
Uzrast djeteta koje smo obuhvatili studijom je od dva dana (kada je majka u trudnoći bila pozitivna na Covid infekciju) do 18 godina. Ispostavilo se da je bolji imunitet kod mlađe djece, novorođenčadi i predškolskog uzrasta, nego kod starije djece što se može opravdati i činjenicom da su mlađi uzrasti primili BCG i druge vakcine te da su time automatski poboljšali svoj imunitet. Postoje i slučajevi koji zahtijevaju kliničku hospitalizaciju djece u Sarajevu gdje postoji takva klinika koja može pružiti adekvatnu terapiju.
Rezultati ove studije su predstavljani na nekoliko kongresa, želimo upoznati kolege s ovim rezultatima, ujedno čujemo njihova iskustva s terena. I zaključak je da trebamo slijediti uputstva Centra za kontrolu bolesti, i dalje je potrebno da djeca nose maske, da uzimaju vitamine, da se poštuje distanca i da se s procesom vakcinacije ide ka smirivanju situacije. Neophodno je i veliku pažnju posvetiti mentalnom zdravlju, kako djece tako i roditelja i odraslih uopšte.
Valetudo: Da li u svom stručnom radu dijelite vrijeme na prije pandemije i tokom pandemije?
Može se reći da je to tačno. Pandemija je izazvala do sada nezapamćen globalni izazov kao i uticaj na zdravstveni sistem i pružanje medicinskih usluga u cijeom svijetu, to je izazovan period velike zabrinutosti, obilježen ogromnom količinom neizvjesnosti i straha, kako kod roditelja, pacijenata, tako i kod nas profesionalaca. Jednostavno niste mogli biti izolovani od nečega što vas je okružilo na globalnom nivou. Želim vjerovati da je period velikih izazova iza nas i da je pandemija u silaznoj fazi.
Valetudo: Da li smo uslijed sveprisutnosti Covida zanemarili neke druge bolesti?
S aspekta Eurofarma i pozicije koju ovdje obnašam kao pedijatar i pedijatar subspecijalista kardiologije, moram reći da sam i u pandemiji imala pacijente sa svim dječijim bolestima od proliva, povraćanja, bronchitisa, upala pluća, vrtoglavica, promjenama na zglobovima, novorođenčad koja odbijaju dojku, određena infektivna stanja i uopšte stanja iz cjelokupne pedijatrijske prakse. Bitno je da doktori između sebe komuniciraju, da razmjenjuju informacije o pacijentima, njihovim tegobama i napretku jer tako rješavamo brojne stručne nejasnoće.
Valetudo: Da li se kod ordiniranja vitamina D3 radije odlučujete za registrovane lijekove obzirom da prolaze mnoge kontrole nakon registracije, a nakon toga i kontrolu svake uvezene serije u zemlju ili preferirate dodatke prehrani?
Suplementacija je izuzetno važna, a kada govorimo o ordiniranju sa preparatima prednost dajemo kapima jer imaju bolju apsorpciju. Ordiniranje D3 u tretmanu Covida kod djece je preventivno i bez obzira na pandemiju djeci do sedme godine treba davati D vitaminsku suplementaciju, a u mjesecima kada je sunčano (proljeće-ljeto) da se napravi pauza. Kod primjene lijekova uvijek prednost dajem onima koji su registrovani i tu nema dileme, a tokom pandemije se posebna pažnja vratila na ishranu i to treba održati i kasnije. Osim D i C vitamina kroz ishranu i izlaganje suncu bitno je njegovati i pozitivan životni stav. Sigurna sam da psiholozi mogu puno više reći na ovu temu, ali svi ljekari trebaju upozoravati na važnost mentalnog zdravlja.
Veza oralnog i kardiovaskularnog zdravlja
Još jedna zanimljiva studija o kardiovaskularnim bolestima i oralnom zdravlju, odnosno utjecaju oralnog zdravlja trudnica i njihove ishrane na dječije kardiovaskularno zdravlje je iza profesorice Mesihović-Dinarević, a uskoro će svjetlo dana ugledati u obliku knjige, najprije na našem jeziku, a potom i izdanje na engleskom jeziku.
„Prijevremeno rođena djeca ili djeca male porođajne težine imaju visoku incidencu kardiovaskularnih riziko faktora: gojaznosti, hipertenzije, dislipidemije i tip 2 šećerne bolesti. Istraživanja ove studije su pokazala da je kod trudnica sa peridontalnom bolesti (nezdravo zubno meso i zubi) dva do sedam puta veći rizik za prijevremeno rođenje djece. Ujedno, istraživanje je inicirao nedovoljan uvid u moguće patološke implikacije oralnog statusa trudnica i pojave ranih kardiovaskularnih rizikofaktora kod djece“, kazala je profesorica Mesihović-Dinarević.
Činjenice su svete!
Mislim da je neophodno da ljekar, čovjek posvećen medicini, uvijek uči, poštuje mišljenje drugih i stalno se nadograđuje, istražuje i nikada ne prestane da ima poštovanje prema onome što je urađeno ranije, nerijetko mnogo, mnogo prije nas. Ono što ljekar mora uvijek da ima na umu jeste da poštuje ono što je „naučno dokazano i što je za dobrobit pacijenta“!
