U organizaciji farmaceutske kompanije Alkaloid, krajem drugog mjeseca je održan simpozij koji je okupio vodeće stručnjake iz područja kardiologije radi razmjene znanja i unapređenja terapijskih pristupa u liječenju srčanih aritmija. Cilj simpozija bio je podići svijest o važnosti pravilnog liječenja srčanih nepravilnosti i pružiti nove spoznaje u području kardiologije. Pročitajte više u nastavku.
Simpozij o aritmijama pod nazivom “Aritmije – siva zona kardiologije“ održan je u drugoj polovini februara u Hotelu Zenica. Organizator simpozija je ugledna farmaceutska kompanija Alkaloid AD Skopje, koja se ističe po svojoj predanosti visokoj kvaliteti proizvoda i usluga, te stalnom unapređivanju znanja i tehnologija.
Procjenjuje se da između 1,5% do 5% populacije pati od aritmija
Delila Hodžić, voditeljica marketinga za kardio liniju, istaknula je da je ovo jednodnevno okupljanje bilo prilika za obogaćivanje znanja putem razmjene iskustava među stručnjacima te edukaciju medicinskog osoblja.
Procjenjuje se da između 1,5% do 5% populacije pati od aritmija. Srčana aritmija označava nepravilan ritam srca, a nastaje kada električni signali koji regulišu srčane kontrakcije ne funkcionišu kako treba. Posljedica toga može biti ubrzani ili usporeni rad srca, ili čak nepravilan ritam otkucaja. Dok su neke aritmije bezopasne, druge mogu biti ozbiljne i izazvati simptome koji ugrožavaju život. Zanimljivo je da neki ljudi ne osjećaju nikakve simptome, što otežava procjenu stvarnog broja oboljelih od aritmija. Nepravilan rad srca može se primijetiti tokom zdravstvenog pregleda iz nekog drugog razloga.
”Nažalost, zbog drugih bolesti (dijabetes, hipertenzija, moždani udar…), koje su zastupljene u većem procentu, malo je stručnih događaja na temu aritmija, a jako je puno pitanja. Tako je i nastala ideja da organizujemo simpozij na kojem ćemo bar malo razjasniti aritmije, tzv. sivu zonu kardiologije”, istakla je Hodžić.
Program simpozija obuhvatio je pet sesija s pet panel diskusija, a šesta sesija s panel diskusijom je bila posvećena prikazu slučajeva iz prakse, koje su prezentirali eminentni stručnjaci iz oblasti aritmija. Predavači i panelisti, koji su tokom trajanja cijelog simpozijuma, bili na raspolaganju učesnicima su: dr Una Pajić (MIB), dr Darko Lovrinović (Hrvatska bolnica “Dr fra Mato Nikolić), dr Almir Rošić (Kantonalna bolnica Zenica), mr. med. sci. dr Samed Djedović (MIB), dr Jasenko Radović (MIB) i dr Harun Selimović (Kantonalna bolnica Zenica). Konceptom predavanja i panela, napravio se prostor za diskusiju, gdje je i sama publika imala priliku da pita i prodiskutuje svoje dileme o aritmijama.
Interesovanje ljekara iz različitih specijalnosti i ustanova unutar Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona bilo je izuzetno, što svjedoči o važnosti teme i kvaliteti programa. Simpozij je bio mini projekat koji predstavlja važan događaj u poboljšanju pristupa i kvalitete terapije osoba sa aritmijama.
Direktor marketinga i prodaje u kompaniji Alkaloid Bosna i Hercegovina, Vlatko Vinovrški, kazao je da je kompanija prošle godine prošla kroz proces reorganizacije te postavila nove ciljeve.
”Jedan od ključnih ciljeva jest osigurati dostupnost jedinstvenih molekula koje su dostupne samo kroz Alkaloid na tržištu. Na primjer, Alkaloid je dobio prvi međunarodni patent za peroralni rastvor omeprazola, što predstavlja lijek s dodatnom vrijednošću (Value Added Medicine – VAM). Prva odobrenja za stavljanje u promet već su dodijeljena za tržišta Makedonije i Ujedinjenog Kraljevstva, a u toku su registracioni postupci u zemljama Evrope i tržišta Evropske unije”, istaknuo je Vinovrški.
Također, u Alkaloidu su posebno ponosni na činjenicu da su jedina kompanija koja prometuje molekulu flekainid na tržištu Bosne i Hercegovine.
Alkaloid će nastaviti podržavati projekte usmjerene na aritmije, te su iznimno sretni što mogu biti jedan od sponzora na aritmološkom kongresu Bheart Rhythm 2024 u aprilu i Simpozijumu Aritmija Udruženja kardiologa Republike Srpske u maju.
Alkaloid je kompanija koja je socijalno osviještena i vođena načelima društvene odgovornosti i humanog programsko-proizvodnog opredjeljenja usmjerenog, prije svega, krajnjim korisnicima – pacijentima.
