Hrvatska
Dominantni igrač na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj je HZZO, no on ne ulazi u statistiku HUO-a, gdje ga već od ranije smatraju nelojalnom konkurencijom, uz apele da treba početi poslovati po pravilima struke, istaknuto je na briefingu za medije Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). U 2019. u segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja zaračunata bruto premija ipak je porasla, za 52,7 milijuna kuna, na gotovo 400 milijuna kuna. Rast je ostvaren i kod dodatnog zdravstvenog osiguranja, za 17,6 posto, na 189,3 milijuna kuna. U HUO-u su zadovoljni izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu s prvim danom ove godine, kojima se u primitke na koje se ne plaća porez na dohodak uključene i premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika. HUO je predlagao objedinjavanje neoporezivog iznosa za oba dobrovoljna zdravstvena osiguranja te povećanje prvotnog iznosa na ukupno 3.000 kuna. Ministarstvo financija to je djelomično uvažilo te je iznos u konačnici objedinjen na 2.500 kuna, neovisno koliki je iznos dopunskog, a koliki dodatnog zdravstvenog osiguranja. Inače, učešće premije osiguranja u BDP-u u Hrvatskoj je 2019. iznosilo 2,68 posto, dok je prosjek EU-a 7,19 posto. Građanin Hrvatske tako godišnje na osiguranje troši oko 347 eura, od čega u prosjeku 245 eura na neživotno, a 101 euro na životno osiguranje. Nadalje, Hrvati za osiguranje zdravlja izdvoje prosječno 20, a građani EU-a 232 eura.