Piše: Maja Kojovic, Zavod za javno zdravstvo FBiH
To je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv ovog globalnog javnozdravstvenog problema. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima je crvena vrpca, a njeno isticanje je jedan od načina pokazivanja solidarnosti i podrške oboljelima i spomen na umrle.
Tema ovogodišnjeg dana borbe protiv HIV/AIDS-a je „Izjednačiti“ (engl. Equalize). Stalne ekonomske, društvene, kulturne i pravne nejednakosti i izazovi koje nameću pandemija COVID-19 i druge globalne krize zahtijevaju obnovljene napore da se održi vidljivost HIV-a i da se okonča AIDS kao prijetnja javnom zdravlju.
Virus humane imunodeficijencije (HIV) napada imunološki sustav i slabi ljudsku obranu od mnogih infekcija i nekih vrsta raka protiv kojih se ljudi sa zdravim imunološkim sustavom mogu lakše izboriti. Kako virus uništava i slabi funkciju imunoloških stanica, zaražene osobe postupno postaju imunodeficijentne. Najnapredniji stadij infekcije HIV-om je sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). Iako su ljudi koji žive s HIV-om najčešće najzarazniji u prvih nekoliko mjeseci nakon infekcije, mnogi nisu svjesni svog statusa sve do kasnijih faza. HIV se može prenijeti izmjenom raznih tjelesnih tekućina zaraženih ljudi, kao što su krv, majčino mlijeko, sjemena tekućina i vaginalni sekret. HIV se također može prenijeti s majke na dijete tijekom trudnoće i poroda. Pojedinci se ne mogu zaraziti uobičajenim svakodnevnim kontaktom kao što je ljubljenje, grljenje, rukovanje ili dijeljenje osobnih predmeta, hrane ili vode.
HIV se može dijagnosticirati brzim dijagnostičkim testovima koji daju rezultate istog dana. Većina naširoko korištenih dijagnostičkih testova za HIV otkriva antitijela koja proizvodi osoba kao dio imunološkog odgovora na borbu protiv HIV-a. To uvelike olakšava ranu dijagnozu i povezivanje s liječenjem i njegom. Međutim, nijedan pojedinačni test ne može dati punu HIV pozitivnu dijagnozu te je potrebno potvrdno testiranje u specijaliziranim laboratorijima.
HIV infekcija se može liječiti kombinacijama antiretrovirusnih (ARV) lijekova. Trenutna antiretrovirusna terapija (ART) suzbija replikaciju virusa i omogućuje oporavak imunološkog sustava pojedinca kako bi se ojačao i ponovno stekao kapacitet za borbu protiv oportunističkih infekcija i nekih vrsta raka. Povećanjem pristupa učinkovitoj prevenciji HIV-a, dijagnozi, liječenju i njezi, uključujući oportunističke infekcije, HIV infekcija postala je kronično zdravstveno stanje koje se može kontrolirati, što ljudima koji žive s HIV-om omogućuje dug i zdrav život.
Procjenjuje se da trenutno 38,4 milijuna ljudi živi s HIV virusom. U 2021. godini, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, zabilježeno je 1,5 milijuna novooboljelih od zaraze HIV-om, a 650 000 ljudi umrlo je od posljedica ove bolesti.
U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) bilježi se porast broja novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, s najvećim registriranim brojem u 2022. godini. U 2022. godini, u Federaciji BiH registrirano je 37 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija (stopa novih HIV dijagnoza 1,7/100.000 stanovnika) od kojih je 12 oboljelih od AIDS-a. Tri oboljele osobe su preminule u 2022. godini od posljedica bolesti. Značajan broj novih HIV infekcija otkriven je u kasnom stadiju. U razdoblju od 1994. godine do kraja 2022. godine, u Federaciji BiH registrirano je 309 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija, među kojima je 127 osoba oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 56 oboljelih osoba je preminulo.
Najučinkovitije sredstvo u borbi protiv HIV-a i AIDS-a ostaje prevencija. Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti prvenstveno počinje edukacijom. Prevenciju infekcije HIV-om s obzirom na put prijenosa virusa najbolje je provoditi u kontekstu zaštite spolnog zdravlja uz edukaciju o izbjegavanju rizičnih ponašanja.
Od konca 2004. godine u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH otvoren je Centar za besplatno, dragovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitis C (DPST).
DPST se bazira na sljedećim principima:
• dragovoljnost – testiranje je dragovoljno (osoba sama donosi odluku o tome da li želi saznati svoj HIV status) i zasnovano na informiranoj suglasnosti korisnika/klijenta
• povjerljivost – podatci koje korisnik/klijent ostavlja savjetniku tijekom razgovora kao i rezultat testiranja nikad neće biti upotrijebljeni, zloupotrijebljeni, saopćeni javno ili bilo kojoj drugoj osobi
• anonimnost – za savjetovanje i testiranje nije potrebna nikakva osobna dokumentacija (osobna iskaznica, putovnica, zdravstvena iskaznica) ili uputnica – evidentiranje klijenta i testiranje je šifrirano (osim ako klijent želi testiranje pod imenom).
Znanost i struka su uspjele obuzdati pandemiju, postignut je veliki napredak u liječenju HIV-a i razumijevanju puteva prenosa, što nam omogućava bolju zaštitu od širenja virusa.
Neophodno je uložiti napore da se prevenira širenje HIV virusa, te da se spriječi diskriminacija i stigmatiziranje oboljelih. Svi mi možemo dati doprinos borbi protiv HIV-a, uz vrlo mali napor. Dovoljno je da zaštitimo sebe, te da poštujemo i podržavamo oboljele, a ne da ih diskriminiramo.
Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Federaciji Bosne i Hercegovine
Grafikon 1. Broj novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, AIDS-a i umrlih od HIV/AIDS-a, FBiH 1994. – 2022.
U razdoblju od 1994. godine do 01.12.2022. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) registrirano je 309 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija, među kojima je 127 osoba oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 56 oboljelih osoba je preminulo (Grafikon 1). Najveći broj smrtnih slučajeva zabilježen je 1997. godine (7 slučajeva).
U 2022. godini u FBiH registrirano je 37 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija (stopa novih HIV dijagnoza 1,7/100.000 stanovnika), od kojih je 12 oboljelih od AIDS-a. Tri oboljele osobe su preminule u 2022. godini od posljedica bolesti. U pitanju su osobe muškog spola, u dobi od 52, 49 i 31 godine. Značajan broj novih HIV infekcija otkriven je u kasnom stadiju.
U ukupnom broju dijagnosticiranih HIV slučajeva 88,7% je muškog spola, dok u 2022. godini muškarci čine 91,9% dijagnosticiranih HIV slučajeva.
Od 1994. godine do 01.12.2022. godine najveći broj HIV slučajeva registriran je u dobnoj skupini od 20-29 godina (32,6%), zatim u dobnoj skupini 30-39 godina (31,7%) (Grafikon 2). U 2022. godini najveći broj HIV slučajeva registriran je u dobnoj skupini od 30-39 godina (37,8%), zatim u dobnoj skupini 20-29 godina (29,7%). U dobnoj skupini <20 nije bilo oboljelih.
Među dijagnosticiranim slučajevima HIV infekcije u 2022. godine, 6 je stranih državljana; pet osoba iz zemalja subsaharske Afrike sa generaliziranom HIV epidemijom i jedna osoba iz zemlje Zapadnog Balkana. Među državljanima BiH kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, kao vjerojatno mjesto infekcije izvan BiH navodi 10 osoba (33,3%) (za jednu osobu nije poznato).
U ukupnom broju registriranih HIV slučajeva dominantan način prijenosa bio je nezaštićeni spolni odnos, i to homoseksualni (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima – MSM) s 56,3% i heteroseksualni (HETERO) s 34,3%.
U 2022. godini MSM način prijenosa je dominantan s 75,7%, dok HETERO način prijenosa čini 10,8%, a 13,5% je neodređeno/drugo. U posljednih nekoliko godina, zabilježen je porast infekcije HIV-om među MSM populacijom, s najvećim zabilježenim brojem slučajeva u 2022. godini (28 slučaja), dok je u 2019. i 2021. godini zabilježeno po 19 slučajeva. Najveći broj HETERO slučajeva zabilježen je u 2011. godini (13 slučajeva) (Grafikon 3).
U 2022. godini najviše osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija je registrirano u Sarajevskoj županiji (SŽ) 29,7%, zatim u Hercegovačko – neretvanskoj županiji (HNŽ) 16,2% (Grafikon 4). Strani državljani čine 16,2% oboljelih, pet registriranih slučajeva su s trenutnim boravkom u migrantskim kampovima u Sarajevu i Bihaću.
