Ljekari traže rješenja: Reforma sistema mora krenuti sada
Kako unaprijediti zdravstveni sistem FBiH i modernizirati subspecijalizacije te osigurati bolje uslove za ljekare i pacijente? O tim i drugim ključnim temama razgovarali smo s dr. Rifat Rijadom Zaidom, predsjednikom Ljekarske komore FBiH.
Razgovarala: Suada Veitch, Foto: Almin Tabak
Dr. Rifat Rijad Zaid je na funkciju predsjednika Ljekarske/Liječničke komore FBiH izabran na Izbornoj sjednici Skupštine Komore održanoj u novembru 2024. godine, a već od prvih mjeseci mandata jasno je dao do znanja da želi otvoriti važne teme, potaknuti reforme i pokrenuti promjene koje će ojačati kako poziciju ljekara, tako i cijeli zdravstveni sistem. U nastavku donosimo razgovor u kojem otvoreno govori o nedostatku kadra, izazovima u specijalističkom usmjeravanju, potrebi za jedinstvenim pristupom na nivou FBiH te važnosti jačanja profesionalnog obrazovanja i saradnje među svim akterima u zdravstvu.
1. Šta smatrate dobrim u našem zdravstvenom sistemu? S čime ste zadovoljni kao predsjednik Komore i kao zdravstveni radnik?
Vrlo je malo toga dobro u našem zdravstvu, odnosno zdravstvenom sistemu uopšte, pa je teško izdvojiti pozitivne strane. Ipak, rekao bih da je kadar – ne samo ljekari, već zdravstveni kadar uopšte – naš najvažniji resurs i ono što je dobro u zdravstvenom sistemu.
Da bih bio do kraja precizan, to su upravo ljekari, kojima se mora i treba omogućiti da se usavršavaju, da koriste najbolje što medicina nudi u okviru protokola liječenja, te da im se prethodno osigura status koji zaslužuju.
Nakon ljekara i zdravstvenog kadra, rekao bih da je nominalno besplatno zdravstvo ono što je dobro. Moramo učiniti sve da ono i ostane besplatno za sve, posebno za ranjive grupe u našem društvu.
2. Gdje vidite najveći prostor za unapređenje zdravstvenog sistema u Federaciji BiH?
Apsolutni prioritet je reforma zdravstvenog sistema na prvom mjestu, a istovremeno ili na drugom mjestu bila bi reforma zdravstvenog osiguranja. Dakle, legislativa koja se donosi u parlamentima Federacije BiH. Potrebno je krenuti ka tome već jučer – danas je možda kasno.
Također, pravedan pristup zdravstvenom sistemu za svakog građanina Federacije BiH na cijeloj njenoj teritoriji. Danas to nije slučaj. Pacijent iz provincije nema mogućnost da ostvari zdravstvenu uslugu u velikim kliničkim centrima kao onaj koji stanuje nekoliko kilometara od takve ustanove. Nominalno, i ovaj iz provincije to može ostvariti, ali uz bezbroj administrativnih prepreka, komisija, odluka…
„Jedan od prvih koraka novog rukovodstva Federalne komore bio je pokretanje inicijative za izmjene programa subspecijalizacija, kako bi što veći broj kolega imao priliku da se profesionalno razvija u skladu sa savremenim potrebama.“
Moramo reformisati i sisteme koji nisu direktno zdravstveni, ali se oslanjaju na našu uslugu – mislim na reformu Zavoda za nezaposlene i njihovo finansiranje, potom na nikada donesenu mrežu bolničkih zdravstvenih ustanova, itd.
Mnogo je posla, a lično ne vidim da federalna vlada ili parlamenti efikasno rade po tom pitanju. Postoje znakovi da resorno ministarstvo zaista priprema izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali i to ide nekako tiho i bez jasne strategije.
3. Koji su Vaši ključni ciljevi kao predsjednika Ljekarske/Liječničke komore FBiH?
Prije svega, zaokruživanje Ljekarske/Liječničke komore Federacije na cijeloj teritoriji FBiH. To sada nije slučaj – dva hercegovačka kantona/županije nisu članovi Federalne komore. To je, u principu, neodrživo, i kolege u Hercegovini se suočavaju s rizikom nezakonitog rada. Mislim da ćemo ovo vrlo brzo riješiti, obzirom da narednih sedmica planiram radni sastanak s predsjednicima navedenih komora kako bismo krenuli u realizaciju njihovog pristupanja Federalnoj komori.
Podsjetio bih da sam, kao predsjednik Sindikata doktora Federacije BiH, zajedno s ostalima iz vodstva Federalnog sindikata, uspio formirati sindikat doktora u svih deset kantona/županija. Moje kolege, skupa sa mnom, imale su cilj i vjeru u zajedništvo, te vjeru da samo tako možemo ostvariti naše ciljeve. I jesmo.
Isto tako, Federalna komora – kada bude u punom sastavu – moći će brže završavati planirane zadatke i poslove.
Apsolutni prioritet je da, kao Federalna komora, pripremimo vlastiti prijedlog reorganizacije zdravstva u Federaciji BiH. Nešto slično onome što smo uradili u Kantonu Sarajevo kao komora, a što se privodi kraju kao zvaničan prijedlog kantonalnog ministarstva zdravstva. Moram priznati – najviše zahvaljujući prilično agilnom kantonalnom ministru zdravstva.
Prije toga, potrebno je da se kao Federalna komora reformišemo, izmijenimo i doradimo kompletan status i pravilnike, kako bismo olakšali i unaprijedili položaj i rad doktora u Federaciji.
Fundamentalni cilj jeste da omogućimo prostor za doktore koji će biti relaksirani, oslobođeni stega, posvećeni humanoj misiji zaštite zdravlja i života ljudi – znajući da je Komora tu da im omogući sredinu u kojoj su zaštićeni i cijenjeni; sredinu u kojoj je Hipokratova zakletva ultimativni cilj, a humanizam i profesionalnost jedina vodilja.
4. Kakve razlike uočavate između pozicije predsjednika Ljekarske komore Kantona Sarajevo, koju ste ranije obnašali, i trenutne funkcije na federalnom nivou?
Mojim izborom za predsjednika Komore Kantona Sarajevo htjeli smo postići da se zauvijek prekinu stege koje su prethodnih godina vladale u Sarajevu, a ticale su se rada i djelovanja doktora. Željeli smo da imamo mjesto koje će biti naše sjedište i sjecište kada je u pitanju naša struka. Mislim da smo za manje od dvije godine mnogo toga postigli. Apsolutno vjerujem da će novo rukovodstvo kantonalne komore nastaviti istim smjerom – i još bolje.
Federalna komora je mjesto gdje kreiramo ,,zakone“ po kojima mi funkcioniramo. Mjesto odakle trebaju krenuti prijedlozi i inicijative.
I mjesto gdje će kantonalne/županijske komore imati priliku da već u prvom koraku predstave svoju ideju i pokrenu realizaciju. Ono što sam ranije naglasio – zajedništvo i zajednički interes – kroz Federalnu komoru se jedino može uspješno ostvariti.
Na nama, i na meni kao predsjedniku, je da to i realiziramo.
5. Jedna od aktuelnih tema su specijalizacije i subspecijalizacije. Nedavno ste na Upravnom odboru pokrenuli inicijativu prema svim stručnim udruženjima u BiH da dostave prijedloge za izmjenu i dopunu plana subspecijalizacija. Kakvi su prijedlozi stigli i kako planirate dalje postupati s njima, odnosno koje promjene planirate u ovom segmentu?
Dobili smo jako puno kvalitetnih prijedloga. Naša namjera je da ih objedinimo i uputimo Federalnom ministarstvu zdravstva, jer su postojeći planovi subspecijalizacija zastarjeli – nisu u skladu s modernim vremenom – i potrebno ih je ažurirati, a možda i proširiti na određene subspecijalnosti.
Jedna od prvih odluka novog rukovodstva Federalne komore (Upravni odbor Komore) je da se pripremi prijedlog mogućnosti izmjena subspecijalizacija, kako bi što veći broj kolega mogao konkurisati na različite subspecijalizacije.
Predsjednica Skupštine Federalne komore, prof. dr. Renata Hodžić, preuzela je na sebe zadatak objedinjavanja svih pristiglih prijedloga, kako bismo ih uputili kao zvaničan stav Komore na razmatranje Federalnom ministarstvu zdravstva – i, što je još važnije, kako bismo cijeli proces u nastavku i pratili.
6. Koliko trenutno imamo ljekara u FBiH i koje su najzastupljenije specijalnosti? Da li imamo deficitarnih specijalizacija?
Prema podacima koje dobijamo iz kantonalnih/županijskih ljekarskih komora, ukupan broj ljekara u FBiH iznosi nešto više od 6.800. Iako se to može činiti kao značajan broj, BiH ima najmanji broj ljekara i medicinskih sestara po glavi stanovnika u Evropi. Nedostatak ljekara osjeti se gotovo u svim specijalnostima i na svim nivoima zdravstvene zaštite – od područnih ambulanti do kliničkih centara.
Nerijetki su slučajevi da jedan ljekar radi u dvije zdravstvene ustanove tokom radne sedmice, jer su javne zdravstvene ustanove, uslijed nedostatka određenih specijalista, primorane sklapati ugovore o saradnji i „posuđivati“ ljekare, jer nemaju specijaliste koji bi radili sa pacijentima u svojim ambulantama.
„Nedostatak ljekara nije problem samo BiH – to je evropski problem. Ali ono što možemo i moramo učiniti jeste da stvorimo uslove u kojima će naši ljekari odlučiti ostati u zemlji.“
Jedan od primjera je primarna zdravstvena zaštita i ljekari porodične/obiteljske medicine, kojih – prema izvještaju Federalnog zavoda za javno zdravstvo – nedostaje čak 50%. S druge strane nedostaje nam i materijala za rad. Taj nedostatak utiče na kvalitet pružanja usluge, i zbog toga imamo nezadovoljne pacijente – a pacijenti neće biti zadovoljni sve dok su uslovima rada nezadovoljni ljekari i medicinsko osoblje.
Ljekari specijalisti odlaze u penziju, mladi ljekari odlaze u inostranstvo, a nadležni ne preduzimaju konkretne korake da se situacija promijeni . To je posljedica ne samo odlaska kadra iz naše zemlje, već i lošeg planiranja te nedovoljnog upućivanja doktora na specijalizacije. Upravo iz svega navedenog i proizilazi naša namjera za izmjenom programa specijalizacija i subspecijalizacija, o kojoj sam prethodno govorio.
7. Šta možemo očekivati u narednim godinama – hoće li Federacija BiH imati dovoljno ljekara da odgovori na potrebe stanovništva?
Neće. Nedostatak ljekara nije samo karakteristika Bosne i Hercegovine ili Balkana – to pitanje je prisutno u skoro svim državama Evrope, ili barem velikom dijelu Evrope. Ono što mi moramo učiniti jeste da kroz reformu zdravstva – u kojoj Komora mora imati veliku ulogu, te kroz status ljekara – gdje je Sindikat doktora presudan – stvorimo uslove da što veći broj ljekara u FBiH ne odlučuje napustiti našu zemlju.
8. Kakvo je trenutno stanje u obrazovanju mladih ljekara? Koliko studenata trenutno studira medicinu na našim fakultetima i koliko njih ostaje raditi u zemlji?
Velika opasnost po naš zdravstveni sistem jeste postojanje, ali i nastajanje tzv. kvazi medicinskih fakulteta. Ti ,,fakulteti“ dodatno urušavaju ionako urušeno obrazovanje u BiH. Onaj ko omogućava opstanak i rad takvih fakulteta, direktni je krivac za budući raspad zdravstvenog sistema. Federalna komora će u narednim mjesecima morati izraditi konkretan prijedlog rješenja za ovakve ustanove, kako bi zajedno s relevantnim institucijama u zemlji zaštitili dignitet ljekarske profesije i medicinskog obrazovanja.
Mladi ljekari uglavnom imaju insuficijentno medicinsko obrazovanje, obzirom gdje studiramo i kakvi su uslovi. Ovdje govorim isključivo o državnim univerzitetima kao jedino relevantnim ustanovama za obrazovanje ljekara. Ipak, programi edukacija i studentske razmjene – iako ih ima vrlo malo – značajno poboljšavaju cjelokupni profil studenta ili mladog ljekara. To je obrazac koji moramo potencirati, obzirom na naše obrazovanje koje se ne razlikuje od ostalih segmenata našeg društva.
9. Kompleksna administrativna struktura Federacije BiH donosi izazove u usklađivanju rada kantonalnih ljekarskih komora. U okviru svog mandata planirate obilazak svih kantonalnih komora kako biste pronašli rješenja za usklađivanje pravilnika i akata. Koji su glavni izazovi u ovom procesu i na koji način ih namjeravate prevazići, odnosno kako Federalna komora može pomoći u usuglašavanju propisa i omogućavanju jedinstvenih standarda rada?
Zbog kompleksnog ustroja naše zemlje, razlika u pravilnicima i aktima između kantona, kao i različitih načina rada na terenu, Federalna komora ima značaj u usaglašavanju i ujednačavanju rada. Zbog toga što svi rade različito teško je napraviti akte koji će da pomire sve te razlike na terenu. Ipak su naši akti ispod Federalnog ministarstva zdravstva i zakona. U ovome mandatu je intencija i takav je dogovor – obilazak svih kantonalnih komora kako bismo iznašli određena rješenja. Teško je naći rješenje da odgovara svima u FBiH kad ne rade svi u svim kantonima jednako.
10. Kakva je saradnja Federalne komore s Federalnim ministarstvom zdravstva? Da li očekujete da će ta saradnja uroditi konkretnim poboljšanjima u regulativi i praksi?
Obzirom da smo s radom novog rukovodstva i Upravnog odbora započeli krajem januara i početkom februara ove godine, do sada nismo imali priliku održati službeni sastanak s Federalnim ministrom zdravstva. Međutim, očekujemo da će se takav sastanak realizirati u narednim sedmicama. Naš je cilj uspostaviti partnerski odnos koji će olakšati Federalnom ministarstvu zdravstva i cjelokupnoj Vladi FBiH pripremu i predstavljanje prijedloga izmjena zakona, pravilnika i uredbi koje se odnose na ljekare u Federaciji BiH.
11. Koliko ste zadovoljni sa časopisom Valetudo i sestrinskom platformom E-medikacija.ba za edukaciju ljekara. Šta ta saradnja donosi ljekarima u BiH?
Jako mi je drago da ovakav časopis postoji u BiH. Mislim da je od izuzetne koristi da i kroz vaš medij predstavimo ono što je dobro i ono što nije dobro kod našeg zdravstvenog sistema, i pri tome je još bitnije da predložimo rješenja. Platforma za edukaciju ljekara već je prepoznata i etablirana među kolegama, te kao takva je od izuzetne važnosti za naš dalji profesionalni put.
