Prema Eurostatovim podacima, obim proizvodnje farmaceutskih proizvoda i pripravaka na razini 27 zemalja EU-a 2021. godine porastao je za 17,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Piše: Ljiljana Božić, Ekonomski institut Zagreb
Farmaceutska industrija u Europi
U usporedbi s 2015. godinom, obim proizvodnje ove industrije u Europskoj uniji povećan je za 56,2 posto.
Pandemija je dovela do značajnog povećanja potrošnje lijekova za liječenje sustavnih infekcija, koji uz ostalo uključuju i cjepiva
Prošle je godine također u Europskoj uniji zabilježen porast broja zaposlenih u farmaceutskoj industriji. U usporedbi s prošlom godinom u ovoj je industriji u EU-u radilo 1,9 posto zaposlenika više. U odnosu na 2015. broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji u EU-u veći je za 11,9 posto. Broj radnih sati u farmaceutskoj industriji na razini EU-a prošle je godine povećan za 2 posto u odnosu na 2020. i za čak 12,6 posto u odnosu na 2015. godinu. U analiziranom razdoblju zamjetan je i trend povećanja bruto plaća zaposlenika u farmaceutskoj industriji EU-a. Njihove bruto plaće u 2021. godini u prosjeku su porasle za 4,6 posto u usporedbi s bruto plaćama iz 2020. godine. U usporedbi s 2015. godinom, bruto plaća zaposlenih u farmaceutskoj industriji 2021. povećana je za 26,1 posto.
Ukupni promet u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka prošle je godine porastao za 12,9 posto u odnosu na promet iz 2020. godine. Promet ostvaren prošle godine u ovoj industriji bio je 35,2 posto veći nego 2015. godine. Treba također napomenuti kako ukupni promet u ovoj industriji, nakon pada koji je zabilježen na međugodišnjoj razini 2020. godine, bilježi najveću međugodišnju stopu rasta od 2012. godine.
Proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka prošle su godine pale u odnosu na prethodnu godinu, ali i u odnosu na 2015. godinu. Cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Europskoj uniji prošle godine bile su za 0,9 posto manje u usporedbi s prethodnom godinom. U usporedbi s proizvođačkim cijenama farmaceutskih proizvoda i pripravaka iz 2015. godine, smanjene su 3,1 posto. Proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka na domaćem tržištu prošle godine porasle su za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu i za čak 5 posto u odnosu na 2015. godinu.
Najveće je to povećanje proizvođačkih cijena farmaceutskih proizvoda i pripravaka na domaćem tržištu u posljednjih sedam godina. U isto vrijeme, proizvođačke cijene farmaceutskih proizvoda i pripravaka na nedomaćem tržištu su padale. U 2021. godini, proizvođačke cijene na nedomaćem tržištu bile su 1,6 posto manje nego 2020. godine te 5 posto manje nego 2015. godine.
Uslijed pandemije koronavirusa farmaceutska je industrija došla u središte zanimanja te doživjela velike promjene a kompanije koje su prednjačile u razvoju cjepiva značajno su povećale vrijednost svojih dionica u vrijeme pandemije
Prema podacima EFPIA-e koji se odnose na farmaceutsku industriju u Europi (što uključuje zemlje EU-a, Norvešku, Švicarsku, Veliku Britaniju, Srbiju, Tursku i Rusiju), europska farmaceutska industrija i dalje bilježi pozitivne trendove. Prema procijenjenim podacima za 2021. godinu, farmaceutska je industrija značajno rasla te je i dalje jedan od vodećih visokotehnoloških sektora u Europi (tablica 1).
Prema procjenama EFPIA-e, obim proizvodnje farmaceutske industrije u Europi prošle je godine porastao za 4,6 posto u odnosu na 2020. godinu te je tako dostigao razinu od oko 300 milijardi eura.
U 2020. godini europske su zemlje izvezle farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 509,8 milijardi eura. Procjena je da je u prošloj godini izvoz povećan za 10,8 posto. Što se tiče uvoza farmaceutskih proizvoda u Europi, on je u 2020. godini iznosio 347,1 milijardu eura. EFPIA procjenjuje da je u prošloj godini u Europu uvezeno 10,8 posto više farmaceutskih proizvoda i pripravaka u odnosu na 2021. godinu. Ukupna vrijednost farmaceutskog tržišta je s 236,1 milijardu eura u 2020. godini povećana na 255 milijardi eura u 2021. godini. Riječ je o porastu od 8 posto na međugodišnjoj razini. Treba napomenuti i kako se procjenjuje da su plaćanja javnog zdravstvenog sustava za lijekove u 2021. godini bila 7,4 posto veća u odnosu na prethodnu godinu.
Tablica 1. Odabrani pokazatelji farmaceutske industrije u Europi u 2020. i 2021. godini. Napomene: * Podaci za uvoz i izvoz uključuju međurazmjenu zemalja EU-27. **Podaci za 2021. su procijenjeni. Izvor: EFPIA (2022).
Ulaganja farmaceutske industrije u istraživanje i razvoj u 2021. godini su, prema procjenama, dostigla iznos od 41,5 milijardi eura, odnosno bila su 4,6 posto viša nego 2020. godine. U istom je razdoblju broj zaposlenika koji rade u istraživanju i razvoju povećan za 2,2 posto. Njihov udio u ukupnom broju zaposlenih u farmaceutskoj industriji u Europi kreće se oko 15 posto.
Vodeća europska farmaceutska kompanija po ulaganjima u istraživanje u 2020. godini bio je Bayer koji je u istraživanje i razvoj te godine uložio 7,7 milijardi eura (tablica 2). Njihova ulaganja u istraživanje i razvoj 2020. godine povećana su za 36,9 posto u odnosu na 2019. godinu. Unatoč smanjenju ulaganja u istraživanje i razvoj na međugodišnjoj razini od 8,1 posto, na drugom mjestu po ulaganjima nalazi se Sanofi. 2020. godine ova je farmaceutska kompanija uložila u istraživanje i razvoj ukupno 5,5 milijardi eura. Najveće povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u 2020. godini ostvario je BioNTech, čak 119,2 posto, što je ovu kompaniju svrstalo na deveto mjesto vodećih europskih kompanija po ulaganjima u istraživanje i razvoj. BioNTech je u 2020. godini imao visok intenzitet ulaganja u istraživanje i razvoj (omjerom ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na neto prodaju) koji je iznosio 90,4 posto.
Vodeće farmaceutske kompanije po ulaganjima u istraživanje i razvoj u 2020. godini uglavnom su povećale svoje izdatke za istraživanje i razvoj u odnosu na prethodnu godinu. Uz već spomenuti Sanofi, smanjenje izdataka za istraživanje i razvoj zabilježeno je još u kompaniji Servier, koja je 2020. godine uložila 0,8 milijardi eura, što je 0,9 posto manje nego godinu ranije.
Tablica 2. Deset vodećih farmaceutskih kompanija u Europi po ulaganjima u istraživanje i razvoj 2020. godine. Izvor: Europska komisija (2022).
Najveći svjetski proizvođači
Uslijed pandemije koronavirusa farmaceutska je industrija došla u središte zanimanja te doživjela velike promjene. Prema podacima iz izvješća Evaluatepharma, farmaceutske kompanije koje su prednjačile u razvoju cjepiva značajno su povećale vrijednost svojih dionica u vrijeme pandemije.
Ulaganja farmaceutske industrije u istraživanje i razvoj u 2021. godini su prema procjenama dostigla iznos od 41,5 milijardi eura
Najviše se svakako ističu Moderna i BioNTech. Moderna je primjerice udeseterostručila svoju vrijednost. AstraZeneca je, unatoč problemima s nuspojavama i isporukom svojeg cjepiva, povećala svoju vrijednost u vrijeme pandemije za 25 posto. U isto vrijeme, Sanofi, GlaxoSmithKline i Merck & Co, kompanije koje su bile manje uspješne u istraživanju cjepiva, suočile su se s padom vrijednosti svojih dionica. Tako su, u vrijeme pandemije, cjepiva koja su prije činila manji dio prodaje na tržištu lijekova postala ključna odrednica uspjeha globalnih farmaceutskih kompanija.
Cjepiva i antiinfektivni lijekovi nisu ni približno utjecali na interes farmaceutske industrije za istraživanje i razvoj onkoloških lijekova. Prema podacima EvaluatePharma, troškovi kliničkih istraživanja antiinfektivnih lijekova su u 2020. godini povećani za čak 73 posto u odnosu na 2019., ali nisu dostigli niti polovicu troškova kliničkih istraživanja onkoloških lijekova. Najprodavaniji lijek na svjetskom tržištu u 2020. godini bila je Humira proizvođača AbbVie (slika 5). To je najprodavaniji lijek na svijetu od 2012. godine. U 2020. godini ovog je lijeka prodano u vrijednosti od 20,4 milijarde američkih dolara, što predstavlja 13,3 posto ukupne prodaje 20 najprodavanijih lijekova na svjetskom tržištu.
Drugi na popisu najprodavanijih lijekova na svjetskom tržištu je Keytruda čiji je proizvođač Merck & Co. Ukupna prodaja ovog lijeka na svjetskom tržištu u 2020. godini iznosila je 14,4 milijarde dolara. To je najprodavaniji lijek za liječenje zloćudnih bolesti koji posljednjih godina doživljava sve veći rast prodaje. Procjenjuje se da će 2024. godine Keytruda prestići Humiru po prodaji zbog pojave biosličnih lijekova s kojom će se proizvođači Humire suočiti 2023. godine (PharmaDigiCoach, 2021.). Naime, u prvom tromjesečju 2023. godine očekuje se prvi biosličan lijek te pojava njih pet tijekom 2023. godine, što će uzrokovati postupan pad prihoda od prodaje Humire od 70 posto kroz jedanaest kvartala (Stanton, 2021). EvaluatePharma je još 2020. u svojim publikacijama procijenila da će prodaja ovog lijeka 2026. dostići 24,9 milijardi dolara te da će tako postati uvjerljivo najprodavaniji lijek na svijetu.
Slika 1. Dvadeset najprodavanijih lijekova u 2020. godini na svijetu (u milijardama USD). Izvor: PharmaDigiCoach (2021).
Na prvom mjestu vodećih kompanija na tržištu lijekova na recept po prodaji u 2021. nalazi se Pfizer (tablica 3). Ukupni prihodi od prodaje lijekova na recept ove kompanije u 2021. godini iznosili su 72,043 milijarde dolara što je 102 posto više nego 2020. godine kada je Pfizer bio na osmom mjestu po prodaji lijekova na recept. Pfizer je ovaj skok doživio zbog prodaje cjepiva Comirnaty kojeg je 2021. godine prodano u vrijednosti od 36,853 milijarde dolara. Tako je Pfizer samo od cjepiva protiv koronavirusa zaradio više nego što su primjerice AstraZeneca ili GlaxoSmithKline zaradili ukupno od prodaje lijekova na recept u 2021. Nadalje, samo od prodaje cjepiva Comirnaty, Pfizer je 2021. godine zaradio 3,5 posto više nego što je zaradio od prodaje svih svojih lijekova na recept 2020. godine na svjetskom tržištu. Prodaja druga dva najprodavanija lijeka ove kompanije (Prevenar 13 i Ibrance) ostala je na približno istoj razini kao i prethodne godine. EvaluatePharma procjenjuje kako će nakon 2021. godine prodaja Pfizerovog cjepiva Comirnaty početi padati što će se svakako značajno odraziti na prihode ove kompanije.
Tablica 3. Deset vodećih kompanija na tržištu lijekova na recept po prodaji i njihova ulaganja u istraživanje i razvoj u 2021. godini, u mlrd. USD. Izvor: EvaluatePharma (2022) prema Christel, M. (2022).
Druga na listi po prodaji je farmaceutska kompanija AbbVie, proizvođač već spomenute Humire. Prihod od prodaje lijekova na recept ove kompanije u 2021. godini iznosio je 55,041 milijardu dolara od čega je 38 posto prihoda od prodaje lijeka Humira. Prihodi AbbVie su povećani za 24 posto u odnosu na godinu ranije te je ova kompanija potisnula Novartis s drugog na treće mjesto vodećih farmaceutskih kompanija po prodaji lijekova na recept na svjetskom tržištu.
Troškovi kliničkih istraživanja antiinfektivnih lijekova su u 2020. godini povećani za čak 73 posto u odnosu na 2019.
Promjena u deset vodećih svjetskih kompanija 2021. godine očituje se i u ulasku AstraZenece, koja je s popisa deset vodećih potisnula Takedu. AstraZeneca je 2021. ostvarila prihod od prodaje lijekova na recept od 36,131 milijardu dolara. Najveći udio u prihodu od prodaje ove kompanije ima lijek Tagrisso, onkološki lijek koji se nalazi na popisu najprodavanijih lijekova na svijetu, a slijedi ga cjepivo protiv koronavirusa, Vaxzevria. AstraZeneca je 2021. godine ostvarila prihod od prodaje cjepiva Vaxzevria u iznosu od 3,917 milijardi dolara. EvaluatePharma za ovo cjepivo protiv koronavirusa predviđa najveći pad prodaje u narednim godinama.
Pfizer je u istraživanje i razvoj prošle godine uložio 13,829 milijardi dolara, što je 55 posto više nego 2020. godine. Po ukupnom iznosu ulaganja u istraživanje i razvoj u 2021. godini Pfizer je na prvom mjestu najvećih svjetskih kompanija, a slijedi ga Merck & Co s 12,245 milijardi dolara uloženih u istraživanje i razvoj. Po intenzitetu ulaganja u istraživanje i razvoj u 2021. godini prvo mjesto zauzima Merck & Co koji u je istraživanje i razvoj uložio 28,3 posto svojih prihoda od prodaje lijekova na recept. Po ulaganjima u istraživanje i razvoj također se ističe Roche koji je u 2021. uložio u 13,080 milijardi dolara, što čini 26,5 posto njihovih prihoda od prodaje lijekova na recept.
Po ulaganjima u istraživanje i razvoj, kao i iznosima koji se troše za nabavku, onkološki lijekovi i dalje ostaju u središtu interesa farmaceutskih kompanija
S druge strane, relativno manji iznos u istraživanje i razvoj, s obzirom na prihode koje je ostvarila od prodaje lijekova na recept, uložila je kompanija AbbVie. Njihova su ulaganja u istraživanje i razvoj u 2021. iznosila 6,518 milijardi dolara, što čini 11,8 posto prihoda od prodaje lijekova na recept te godine.
Zaključak
Prema dostupnim podacima o poslovanju farmaceutskih kompanija i ostalim kretanjima u ovom sektoru jasno je kako je pandemija dovela do značajnih promjena. Najbolji dokaz toga su poslovni uspjesi i prihodi koje su ostvarile farmaceutske kompanije koje su bile uspješne u razvoju i uvođenju na tržište cjepiva protiv koronavirusa. Sad se postavlja pitanje koliko će njihova pozicija biti održiva u narednim godinama s obzirom na interes za cijepljenje dodatnim dozama cjepiva. Prema procjenama, očekuje se da će koristi i prednosti koje su farmaceutske kompanije ostvarile razvojem i prodajom cjepiva ipak biti kratkog vijeka.
Po ulaganjima u istraživanje i razvoj, kao i iznosima koji se troše za nabavku, onkološki lijekovi i dalje ostaju u središtu interesa farmaceutskih kompanija. Pojava novih, u pravilu skupih, lijekova za liječenje zloćudnih bolesti, između ostalog, značajno povećava iznose koji se izdvajaju za ovu skupinu lijekova.
Literatura:
Sektorske analize, Farmaceutska industrija 2022, Ekonomski institut Zagreb
Christel, M. (2022). The 2022 Pharma Exec 50, Pharmacutical Executive, 42(6), str. 20–25.
Europska komisija. (2022). R&D ranking of EU top 1000 companies. Preuzeto s:
https://iri.jrc.ec.europa.eu/scoreboard/2021-eu-industrial-rd-investment-scoreboard
Eurostat. (n.d.) Database: Short-term business statistics. Preuzeto s: https://ec.europa.eu/eurostat/web/short-term-business-statistics/data/database
EvaluatePharma. (2020). World preview 2021, outlook to 2026. Preuzeto s: https://info.evaluate.com/rs/607-YGS-364/images/WorldPreviewReport_Final_2021.pdf
PharmaDigiCoach (2021). Biggest blockbuster drugs of 2020_ Drug sales and beyond.
https://www. pharmadigicoach.com/ top-selling-drugs-by-2020-sales/
Stanton, D. (2021). Humira: AbbVie’s biosimilar erosion woes may be overstated. BioProcess International. Preuzeto s: https:// bioprocessintl.com/bioprocess-insider/global-markets/humira-abbvies-biosimilar-erosion-woes-may-be-overstated/
The European Federation of Pharmaceutical Industries and Associations (EFPIA). (2022).
The pharmaceutical industry in figures. Bruxelles: European Federation of Pharmaceutical Industries and Associations (EFPIA). Preuzeto s: https://www.efpia.eu/media/637143/the-pharmaceutical-industry-in-figures-2022.pdf