Magazin za stručnu medicinsku javnost u BiH / Valetudo bonum optimum – zdravlje je najveće dobro

Tema broja: SVJETSKI DAN SRCA

 

„Podijelimo energiju“ – moto je obilježavanja Svjetskog dana srca  (29. rujna) ove godine i predstavlja najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB).

Piše: Prim. mr. sc. Vesna Korda-Vidić, dr. med., Služba za promociju zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH

Svjetska kardiološka federacija 2000. godine je utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca s ciljem informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,5 milijuna života svake godine. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti.

Članovi i partneri Svjetske kardiološke federacije i pojedinci diljem svijeta organizirat će čitav niz aktivnosti, počevši od šetnji, utrka i sportskih manifestacija, pa sve do koncerata, javnih nastupa i kontrolnih pregleda kako bi promicali zdravlje srca i pomogli ljudima da žive dulje, bolje i zdravije živote. Surađujući s više od 200 ogranaka u preko 100 zemalja ima za cilj do 2025. godine smanjiti preranu smrtnost uzrokovanu srčanožilnim bolestima diljem svijeta za 25%.

Prema dijagnozama, pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih žila u razdoblju od 2010. do 2015. godine su: moždani udar, akutni infarkt miokarda, srčani zastoj, kardiomiopatija i esencijalna hipertenzija.

Uspjeh Svjetskog dana srca ovisi o produktivnosti organizacija iz cijelog svijeta u širenju svijesti o svjetskom ubojici broj jedan i mogućnosti da se najmanje 80% prijevremenih smrti od srčanožilnih (SŽB) / kardiovaskularnih (KVB) bolesti može izbjeći, ako se kontroliraju četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, konzumiranje alkohola te tjelesna neaktivnost.

Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti (KVB) u FBiH

Javnozdravstveni imperativ je potreba promicanja kardiovaskularnog zdravlja, informiranja i educiranja građana o prevenciji kardiovaskularnih bolesti i važnosti aktivne uloge u njihovu spriječavanju odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju čimbenika rizika.

Posebno treba naglasiti potrebu ranog otkrivanja bolesnika s visokim čimbenicima rizika i obiteljskom hiperkolesterolemijom (FH). Cilj javnozdravstvenih aktivnosti je potaknuti mlade ljude na zdravo ponašanje, educirati ih o važnosti poznavanja kardiovaskularnih rizika i kako je moguće zdravim navikama u mladosti spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

Obolijevanje od KVB može se spriječiti kontrolom ova četiri glavna čimbenika rizika: uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola. U isto vrijeme, ovo su čimbenici rizika usko vezani za nastanak i razvoj i drugih  nezaraznih bolesti: malignih neoplazmi, dijabetesa, kroničnih respiratornih bolesti te je stoga Svjetska zdravstvena organizacija stavila težište pozornosti na njihovu prevenciju.

Morbiditet

 U Federaciji BiH zabilježen je porast stope obolijevanja od većine nezaraznih bolesti u razdoblju od 2010. do 2015. godine pa tako i srčanožilnih. Pobol i većinu preranih smrti od nezaraznih bolesti moguće je spriječiti te je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 2013. godine donijela Globalni akcijski plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti kojim bi do 2025. godine trebalo ostvariti sljedeće ciljeve:

  • Smanjiti rizik od ranog umiranja od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih respiratornih bolesti za 25%.
  • Smanjiti prevalencije konzumiranja duhana za 30%.
  • Zaustaviti porast dijabetesa i gojaznosti
  • Smanjiti prosječan unos soli za 30%.
  • Smanjiti prevalenciju nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10%.
  • Smanjiti štetnu uporabu alkohola za najmanje 10%.
  • Smanjiti prevalenciju povišenog krvnog tlaka za 10%.
  • Omogućiti savjetovanje i liječenje za najmanje 50% osoba u cilju spriječavanja srčanog i moždanog udara.
  • Osigurati dostupnost osnovnih tehnologija otkrivanja i liječenja za vodeće nezarazne bolesti na razini od 80%.

Hipertenzivna oboljenja (I10-I15) najčešća su od srčanožilnih oboljenja s udjelom od čak 72,8%. Na visoku stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti upućuju i rezultati Studije o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine (Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 2014) koji su pokazali da 44,4% odraslih ima povišenu vrijednost kolesterola (=ili>5mmol/l), a 21,2% vrijednost triglicerida (=ili>1,7mmol/l), bez značajnih razlika između žena i muškaraca. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da 42,1% odraslih stanovnika ima potencijalnu hipertenziju (sistolički tlak >140, dijastolički >90mmHg) i/il…

Ostatak teksta pročitajte u štampanom izdanju. Potražite novi broj u pretplati već danas.