Magazin za stručnu medicinsku javnost u BiH / Valetudo bonum optimum – zdravlje je najveće dobro

Intervju: Nataša Tanasković, pulmolog-alergolog, Klinika za plućne bolesti UKC RS, Banja Luka

Značaj pravilne tehnike inhaliranja lijekova

  1. Šta su astma i HOPB i u čemu se ogleda teret koji ova oboljenja nose po pacijenta i po javno zdravstvo?

Hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP) karakteriše postojanje progresivne, većim dijelom ireverzibilne, opstrukcije protoka vazduha i patološki inflamatorni odgovor na inhalatorne nokse, prije svega duhanski dim (1, 2, 3). Epidemiološki značaj ove bolesti je u porastu.

HOBP zauzima visoko mjesto uzroka mortaliteta. Trenutno se nalazi na četvrtom mjestu najčešćih uzroka smrti. Predviđa se da će do 2030. godine postati treći vodeći uzrok smrti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, danas od ove bolesti u svijetu boluje preko 200 miliona ljudi (4). Realna prevalenca HOBP-a je značajno potcijenjena zbog neadekvatne, kasne dijagnostike (5, 6). Izrazito je povećana u zemljama u kojima je pušenje i dalje rasprostranjeno (7), povezana je sa starošću, lošijim društveno-ekonomskim statusom, kao i kod subjekata aktivnih pušača sa preko 20 paklo/godina. Zbog neadekvatne, kasne dijagnostike, čak i u zemljama visokog standarda ostaje vrlo često neprepoznata u ranom stadijumu (8).

E-medikacijaSem genetske predispozicije, najznačajniji faktor rizika za nastanak ove bolesti jeste kumulativna izloženost duhanskom dimu, prašini, hemikalijama na radnom mjestu, kao i zagađenje spoljašnje i unutrašnje okoline. Glavni dijagnostički i terapijski algoritam za klasifikovanje i liječenje HOBP su „GOLD smjernice“, tzv. Globalna inicijativa za hroničnu opstruktivnu bolest pluća (Global Initiative for Chronic Obstructive Pulmonary Disease). GOLD je formiran 2001. godine kao zajednički projekat Svjetske zdravstvene organizacije i Britanskog nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI-National Heart, Lung and Blood Institute).

Astma je hronična upalna bolest koja najčešće nastaje interakcijom genetskih faktora (atopija) i okoline. Bolest se karakteriše upalom, hiperreaktivnošću i remodelovanjem disajnih puteva. Kod većine pacijenata astma je posljedica senzibilizacije na alergene okoline. Pokretači astme najčešće su alergeni iz okoline (cjelogodišnji: grinje iz kućne prašine; sezonski: poleni drveća, trava i korova), fizički napor, hiperventilacija, lijekovi, aditivi i konzervansi, virusne respiratorne infekcije, te psihogeni faktori. U disajnim putevima pacijenata sa astmom ovi faktori pokreću niz upalnih mehanizama koji uzrokuju bronhokonstrikciju, hipersekreciju sluzi i otok sluznice što rezultira opstruktivnim smetnjama disanja različitog intenziteta.

Bolest se dijagnostikuje na temelju tipičnih simptoma bronhoopstrukcije (sviranje u prsima, osjećaj nedostatka vazduha, kašalj, stezanje u grudima) i rezultata mjerenja plućne funkcije.

Glavni dijagnostički i terapijski algoritam za klasifikovanje i lečenje su “GINA smjernice”, Globalna inicijativa za astmu (Global Initiative for Asthma).

Astma je 2001. godine u svijetu bila na 25. mjestu prema izgubljenim godinama zdravog života. Prema zdravstvenim troškovima, smatra se da je astma peta na svijetu (20). Troškovi se dijele na direktne i indirektne. Direktni se odnose na troškove bolničkog liječenja i potrošnju lijekova, a indirektni na gubitak radnih i školskih dana.

U SAD-u se na godinu bilježi 10 miliona posjeta ljekaru i 500 000 hospitalizacija zbog astme. Troškovi zbrinjavanja astme su povećani u odnosu na prošlih 10 godina. Ukupni trošak po glavi bolesnika s astmom u SAD-u je iznosio 5322 $ u prvih 10 godina 21. vijeka, što je povećano u odnosu na trošak u zadnjoj deceniji 20. vijeka (3802 $). Trajanje hospitalizacije se smanjilo sa 9,3 na 6,4 dana po bolesniku sa astmom (21). Troškovi astme u Evropi iznose 17 miliona € za godinu. Indirektni i gubitci zbog astme u Evropi iznose 9,8 miliona € na godinu (22).

S obzirom na značajno smanjenu radnu produktivnost i povećan apsentizam radno aktivnih pacijenata sa astmom i HOBP–om, kao i članova njihovih porodica, povećan ukupan morbiditet i mortalitet, kao i potencijalno trajne posljedice kod neadekvatno liječenih pacijenata, ove dvije bolesti predstavljaju veoma važan javno zdravstveni problem i veliki materijalni teret sistemima zdravstvene zaštite.

 

Ja sam ljekar. Kako mogu osvojiti bodove i besplatno se educirati? Saznajte više!

 

  1. Od čega zavisi uspjeh liječenja astme i HOPB-a?

Uspjeh liječenja zavisi od više faktora: pravilnog odabira i doze lijeka, kliničkog fenotipa, saradljivosti pacijenta i pridruženih komorbiditeta. Zadnjih 20 godina revoluciju u liječenju astme i hronične opstruktivne plućne bolesti donijeli su lijekovi u inhalatornom obliku.

Inhalacijski kortikosteroidi i beta–agonisti (pojedinačno ili u kombinaciji) koji se unose u disajne puteve pomoću inhalatora pokazali su se najučinkovitijima u liječenju astme i HOPB-a, jer uzeti na taj način, lokalno, započinju brzo djelovanje, na mjestu gdje je to potrebno, dovoljne su niže doze lijeka, a njihova sigurnost i učinkovitost su veće u poređenju sa sistemski primijenjenom terapijom.

 

Ostatak teksta pročitajte u štampanom izdanju.

Osvojite GRATIS pretplatu na Valetudo magazin. Saznajte više.

* Svi koji se besplatno registruju na stranicu e-medikacija.ba i uspješno odrade edukaciju osvajaju GRATIS pretplatu na Valetudo