Magazin za stručnu medicinsku javnost u BiH / Valetudo bonum optimum – zdravlje je najveće dobro

Da li znate ko je prvi na svijetu uspostavio karantenu za oboljele?

Epidemija kuge

Poznato je da je kuga koja je pogodila Evropu između 1348. i 1350. godine, tzv. Crna smrt, bila vjerojatno najveća zarazna epidemija u povijesti. Procjenjuje se da je ubila između 30 i 60 posto cjelokupnog evropskog stanovništva, dakle možda i do 100 milijuna ljudi. Poznato je i da se ta kuga proširila iz Azije u Europu pomoću trgovačkih brodova. Da bi se u budućnosti spriječile takve epidemije bilo je logično osnovati karantene, u kojima bi putnici iz stranih zemalja neko vrijeme boravili prije nego im se dopusti ulazak u grad. U tom bi se vremenu čekanja vidjelo jesu li zaraženi ili nisu, pa bi se spriječilo širenje bolesti.

Prva karantena u svijetu osnovana u Dubrovniku prije 643 godine

Tadašnja Vlada Dubrovačke Republike, koju čine Veliko vijeće, Senat ili Vijeće umoljenih i Malo vijeće, donosili su brojne odredbe, propise i zakone o javnom zdravstvu i organizaciji zdravstvene zaštite u cilju poboljšanja higijenskih uvjeta i podizanja zdravstvene razine u Dubrovačkoj Republici. Svi zakoni i obaveze prema Republici bili su iznad privatnih interesa, što su Dubrovčani i uklesali u kamen na ulaz u dvoranu Velikog vijeća: ”OBLITI PRIVATORUM – PUBLICA CURATE” (”Zaboravite privatno – brinite o državnom”). U slučaju nepoštivanja propisanih zakona i odredbi propisivale su se i kaznene mjere. Osnovni izvor podataka o higijensko-epidemiološkim prilikama u starom Dubrovniku, prikazani u ovom članku, bila je knjiga ‘‘Nekad u Dubrovniku», čiji je autor pokojni prim. dr. Jurica Bačić, specijalist urologije i doktor povijesti medicine.

E-medikacija

Dubrovačka
karantena – Lazareti

U vrijeme haranja brojnih epidemija XIV i XV stoljeća, dubrovačka vijeća su imala glavnu ulogu u donošenju posebnih mjera, odredbi i propisa u organizaciji zdravstvene i sanitetske službe u svrhu sprječavanja unosa i širenja zaraznih bolesti u Republici. Sve zarazne bolesti Dubrovčani su nazvali kužne bolesti, a za sve epidemije uveli su pojam ”kuga” ili pestilencija, prema latinskoj riječi pestis što znači kuga. Iako su se o zdravlju stanovnika Dubrovačke Republike u vrijeme brojnih epidemija brinuli zdravstveni činovnici, uglavnom pripadnici vlastelinskog staleža, Dubrovčani su zbog važne odluke iz 1377. godine ušli u povijest medicine.

Dana 27. srpnja 1377. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku o otvaranju karantene za izolaciju putnika koji dolaze iz područja zaraženih bolestima. U odluci stoji kako se ”ni domaći ni strani ljudi koji dolaze iz okuženih krajeva ne smiju primiti u grad ni na dubrovačko zemljište dok ne izdrže mjesec dana čišćenja na otoku Mrkanu i Cavtatu”.

Tom odlukom pod naslovom ”Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje” –  (‘Veniens de locis pestiferis non intret ragusium nel districtum’) propisano je da sve osobe koje dolaze iz sumnjivih zaraženih krajeva, odnosno mjesta u kojima su vladale kužne bolesti, moraju provesti 30 dana u izolaciji ili karanteni. Zbog toga su povijesničari dubrovačku karantenu nazivali trentina. Ta odluka zapisana je u dubrovačkoj knjizi zakona ”Liber viridis” ili ”Zelena knjiga”. Zgrada u kojoj se provodila karantena zvala se lazaret ili kontumac.

Ostatak teksta pročitajte u štampanom izdanju Valetudo magazina.

Svaki novi pretplatnik na poklon dobiva knjigu ”(R)evolucija odnosa ljekar-pacijent”

Želim se pretplatiti pretplatu na Valetudo i osigurati POKLON knjigu

E-medikacija.ba

Besplatna online edukacija za zdravstvene radnike u BiH

Ako već niste, registrirajte se ovdje

Osvojite bodove za licencu u cijeloj Bosni i Hercegovini

Preporučite kolegama

Dostupnost 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici

Pristupite sa bilo kojeg uređaja (mobitel, računar)

Provjerite stečena znanja nakon edukacije